Razgovarala: Nermina Voloder
Bosna i Hercegovina u septembru ove godine pristupila je Dekadi za inkluziju Roma 2005-2015., koja obavezuje zemlje članice da unaprijede položaj Roma, uzimajući u obzir siromaštvo, diskriminaciju i rodnu ravnopravnost. Zbog čega se više od dvije i po godine čekalo na potpisivanje ovog dokumenta?
Razlozi kašnjenja u pristupanju BiH na Regionalni program "Dekada za Rome 2005-2015" su višestruki, a prije svih to su nezainteresovanost i nedostatak političke volje bh. vlasti, u vrijeme pokretanja Inicijative 2003. godine, za sistemskim rješavanjem problema Roma u BiH.
U vrijeme kada je ozvaničen početak Dekade, februara 2005. godine, BiH nije imala Strategiju za rješavanje problema Roma u BiH na osnovu koje bi onda uradila Akcione planove iz oblasti obrazovanja
Dekada za inkluziju Roma obuhvata prioritetne oblasti: obrazovanje, zapošljavanje, zdravlje i stanovanje. Ko je nadležan za njeno sporovođenje? Šta se uradilo na tom planu od potpisivanja?
Za sprovedbu i montirong Dekade zadužena je država i njene institucije u saradnji sa romskim nevladinim sektorom.
Do sada su urađeni Akcioni planovi iz oblasti: stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite Roma, uz već ranije usvojeni akcioni plan o obrazovnim potrebama Roma i drugih nacionalnih manjina koji ima potrebe za nadogradnjom. Vijeće ministara BiH 3. jula 2008. godine usvojio je Odluku o formiranju Koordinacionog odbora za praćenje provedbe Dekade koji je i formiran u avgustu 2008. Nacionalni koordinator za program Dekade još nije imenovan.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH uputilo je pismo svim nivoima vlada i relevantnim ministarstvima i opštinama da za narednu godinu u svojim budžetima predvide linije za finansiranje implementacije projekata iz oblasti: obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstvene zaštite Roma.
U isto vrijeme romski nevladin sektor u saradnji sa World Vision BiH, OSCE-om BiH i drugim međunarodnim organizacijama, radi na promociji akcionih planova i u tu svrhu u pripremi je javna info kampanja u realizaciji Romskog informativnog centra, te održavanje okruglih stolova sa zvaničnicima institucija vlasti u BiH kao i u romskim zajednica.
Poštivanje prava manjina preduslov je za ulazak u Evropsku uniju? Koliko je, prema Vašem mišljenju, država na visini zadatka kada su Romi u pitanju?
U najkraćim crtama, moglo bi se reći da država u tom pogledu čini pionirske korake naročito kada su u pitanju sistemska rješenja. Dokaz za to jeste i kašnjenje u pristupanju BiH na Dekadu. Međutim, ovdje se mora biti prilično realan, u sagledavanju cjelokupne državne slike naročito kada je u pitanju socijalna situacija. Osjetni su napreci u nastojanju uključivanja romske djece u proces obrazovanja, a prije svega nabavci besplatnih udžbenika za romsku djecu.
Također uz pomoć stranih donatorskih sredstava u posljednje dvije godine vidni su rezultati u stambenom zbrinjavanju Roma, na području Zavidovića, Viteza, Kiseljak-Hrastovi, Hadžići-Tarčin, Mostar, Trebinje, Banja Luka, Bosanska Krupa i napokon rješavanje problema Roma sa područja Butmira u Sarajevu. Također, potpisivanjem deklaracija o pristupanju BiH Dekadi je prvi ozbiljan pristup iznalaženju sistemskih rješenja za pomenuta pitanja. Najkraće, ne može se biti zadovoljnim stepenom ispunjavanja obaveza prema EU, ali su osjetni pomaci u tom pravcu.
Koliko su romske nevladine organizacije aktivne u BiH?
Bez romskih organizacija i njihovih predstavnika ovaj posao sigurno bi trajao i duže i veoma sporije. Inicijative o pokretanju aktivnosti na izradi akcionih planova, njihovim usvajanju kao i potpisivanju Dekade krenule su i uvijek bile pokretane od strane romskih nevladinih organizacija i predstavnika.
Mislim da to govori koliko su romske organizacije aktivne, mada, iskreno govoreći, ima prostora i potrebe da se aktivitet i kapaciteti šire i jačaju svakodnevno, naročito na lokalnim nivoima gdje će se implementacija akcionih planova i dešavati.
Osim teškog materijalnog statusa, romsku zajednicu svakodnevno prate predrasude i diskriminacija. Šta mislite koji faktore najviše doprinose ovakvoj društvenoj stigmatiziciji?
Mislim da su posrijedi i tradicijske norme u društvu, ali i još uvijek nedovoljna briga vlasti kao i njihova posvećenost ovom pitanju. Diskriminacija, ne samo Roma, na ovim prostorima je nesto što traje i što će se teško biti iskorijeniti, naročito poslije ratnih dešavanja u BiH.
Kakve aktivnosti planirate i da li one uključuju međunarodne instance?
Inicijativa Evropske komisije i održavanje prvog Samita Roma EU za iznalaženje mehanizama za društveno uključivanje Roma, te kreiranje Evropske politike za Rome, koju je podržala EC, su neke od planiranih aktivnosti. Ova inicijativa uslijedila je iz razloga što se implementacija Dekade za Rome u regiji ne odvija zacrtanim tempom, zato što je osjetna potreba da Romi budu uključeni u procese donošenja odluka, kada su interesi Roma u pitanju. Evropska komisija i međunarodna zajednica u cjelini želi imati partnerstvo sa romskim institucijama i organizacijama u cilju sveopšte integracije Roma u društvene zajednice u kojima žive, koristeći mehanizme za borbu protiv diskriminacije, segregacije i getoizacije.
