Vlada je podržala prijedlog da površina zaštićenog pejzaža iznosi 8.016,61 hektara i da se prostire na teritoriji općina Kladanj, Banovići i Živinice. Radi svog posebnog značaja, kao primjeri dijelova prirode u ovom pejzažu se izdvajaju pećine Brateljevići i Bebrava, izvorište mineralne vode Muška voda, planinsko jezero "Jezero na Konjuhu" te rijetke i endemske vrste flore i faune.
U okviru Zaštićenog pejzaža utvrđuju se tri zone. Prva A zaštićena zona predstavlja prostor najviših vrijednosti koje moraju ostati u potpunosti očuvane. U drugoj B zaštićenoj zoni prvenstveno se ostvaruje očuvanje i zaštita izvornog stanja prirode, a treća C zaštićena zona je namijenjena prvenstveno za turizam, sport i rekreaciju.
Upravljanje Zaštićenim pejzažom, prema Nacrtu ovog zakona, povjerava se Javnoj ustanovi Zaštićeni pejzaž "Konjuh", koju osniva Skupština TK, a alternativno je predloženo da upravljanje bude povjereno Javnom poduzeću Šume Tuzlanskog kantona d.d. Kladanj. Plan upravljanja Zaštićenim pejzažom bi donosila Vlada TK.
Za prekršaje u ovoj oblasti predviđene su kazne za pravne osobe u rasponu od 1.000 do 10.000 KM, za odgovornu osobu u pravnom subjektu od 200 do 1.000 KM i za fizičku osobu od 100 do 500 KM.
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK pokrenulo je taj postupak 2004. godine od kada je urađen i Elaborat o proglašenju dijela planine Konjuh spomenikom prirode "Konjuh". U elaboratu su predložene granice zaštićenog područja, konstatirane vrijednosti flore i faune, kulturno povijesno nasljeđe te hidrografske vrijednosti, a kojima, uslijed nekontrolirane eksploatacije i neplanskih zahvata u prirodi, prijeti nepovratan degradacijski proces.
Na temelju Elaborata Vlada Tuzlanskog kantona opredijelila se za spomenik prirode, kao oblik zaštite područja planine Konjuh. Krajem 2004. godine Kantonalna skupština je usvojila Nacrt zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh Spomenikom prirode "Konjuh“. Tokom javne rasprave primjedbe i neslaganje s predloženim rješenjima tog nacrta uputilo je JP Šume TK i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Zbog procjene da, nakon takve javne rasprave nije postojalo raspoloženje većine zastupnika Skupštine TK za njegovo usvajanje zakon nije upućen u dalju skupštinsku proceduru.
Tokom izrade Prostornog plana Tuzlanskog kantona za period 2005-2025. godina područje Konjuha, površina od 8.016 hektara, tretirano je kao Spomenik prirode Konjuh, ali je tokom rasprave i pri usvajanju ovog plana usvojen niži stepen zaštite, odnosno kao Zaštićeni pejzaž Konjuh. Razlika između Spomenika prirode i zaštićenog pejzaža je u činjenici da se spomenik prirode proglašava u svrhu očuvanja specifičnih prirodnih karakteristika, a zaštićeni pejzaž u svrhu očuvanja pejzaža i rekreacije. Nakon usvajanja Prostornog plana TK resorno ministarstvo je nastavilo aktivnosti na pripremi zakona koji će biti u skladu s ovim planom. Tako je sa svim zainteresiranim subjektima održano nekoliko sastanaka u cilju usuglašavanja stavova. Podršku za donošenje ovog zakona dali su Općina Banovići, Ekološki savez Eko zeleni TK, Centri civilnih inicijativa i Centar za ekologiju i energiju Tuzla.
Na ovo ponuđeno zakonsko rješenje primjedbe su dali JP Šume TK dd. Kladanj i Kantonalna uprava za šumarstvo, a primjedbe se odnose na veličinu predviđene površine zaštićenog pejzaža i zahtjev da se upravljanje Zaštićenim pejzažom "Konjuh" isključivo povjeri ovom javnom poduzeću.
