Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili predsjednik BiH Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.
Dejtonski mirovni sporazum pravni je akt sporazumnog karaktera u koji je ugrađen i danas važeći Ustav BiH.
Jedan od osnovnih principa na kojima je Dejtonski sporazum zasnovan jeste teritorijalna organizacija BiH prema kojoj 51 posto teritorije čini Federacija BiH, a 49 posto Republika Srpska.
Iako su mnoge stvari bile dogovorene, Dejtonski sporazum je bio proglašen neuspjelim pola sata prije zatvaranja konferencije, ali je ipak uspio nakon što je u posljednjem trenutku donesena odluka da će arbitraža u vezi s brčanskim koridorom biti uređena naknadno.
Dejtonski sporazum je bio kulminacija takozvane šatl (Shuttle) diplomatije koju je otpočeo Richard Holbrooke sa svojim timom pod sponzorstvom SAD-a.
Povodom obilježavanja ove godišnjice u Republici Srpskoj sutra je neradni dan, dok se u Federaciji Bosne i Hercegovine taj dan ne obilježava kao praznik.
Tokom 19 godina bilo je nekoliko bezuspješnih pokušaja ustavne reforme, a prema mišljenjima mnogih međunarodnih dužnosnika Dejtonski sporazum je prevaziđen, dok u Republici Srpskoj smatraju da se izvorni elementi Dejtonskog sporazuma moraju i dalje primjenjivati i poštivati.
Bosnu i Hercegovinu posjetio je ovih dana bivši visoki predstavnik u BiH i sadašnji ministar vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslav Lajčak, koji je kazao da je BiH danas na mnogo boljem mjestu nego prije 19 godina, jer ima suverenitet među demokratskim državama i zemlja je koja je opredijeljena za evropski put.
Smatra da je sada potrebno učiniti sve da se manje čuvaju dejtonske garancije za svaki od konstitutivnih naroda, a da se više razmišlja kako da BiH funkcionira bolje da bi ispunila očekivanja građana.
"Dayton je ogroman faktor stabilizacije, ali svi smo modernizirali naše ustave da bi bili u stanju da odražavaju potrebe ovog stoljeća i nadam se da je i BiH spremna to uraditi", ustvrdio je Lajčak.
