Deset udruženja traži smjenu Milanka Kajganića, kao razlog navode nepodizanje optužnica za ratne zločine u BiH
Navode da se ovaj zahtjev podnosi na osnovu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, a naročito odredbi koje se odnose na: disciplinsku odgovornost tužilaca, nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Ureda disciplinskog tužioca, disciplinske mjere, uključujući razrješenje s dužnosti, principe zakonitosti, profesionalnosti, nepristrasnosti i efikasnosti rada tužilaštva i obavezu države Bosne i Hercegovine da osigura efikasno procesuiranje ratnih zločina i zaštitu dostojanstva žrtava.
"Prema Zakonu o VSTV-u BiH, glavni tužitelj podliježe disciplinskoj odgovornosti kao i svaki drugi tužilac, pri čemu se, zbog težine i značaja funkcije koju obavlja, od njega zahtijeva naročito visok stepen odgovornosti, profesionalnosti i zakonitog postupanja. Ovaj zahtjev se podnosi posebno na osnovu članova 56, 57. i 58. Zakona o VSTV-u BiH. Shodno navedenim zakonskim ovlaštenjima, zahtijevamo da Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH pokrene disciplinski postupak i izvrši smjenu – razrješenje glavnog tužitelja Tužilaštva Bosne i Hercegovine", saopćeno je.
Navodi se da "postoje ozbiljni, brojni i osnovani razlozi za sumnju da je glavni tužitelj BiH počinio teške disciplinske povrede službene dužnosti, koje se ogledaju u sljedećem:
1. Opstrukcija u primjeni zakona i nesavjesno obavljanje dužnosti
Postoje kontinuirani propusti u postupanju Tužilaštva BiH pod rukovodstvom glavnog tužitelja, koji ukazuju na selektivnu primjenu zakona, izostanak institucionalne reakcije u predmetima od najvišeg javnog interesa ozbiljno narušavanje povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija.
2. Neopravdano kašnjenje u preduzimanju istražnih i predistražnih radnji
U brojnim predmetima ratnih zločina i drugih krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH: istražne radnje nisu blagovremeno preduzimane, postupci se godinama nalaze u fazi predistražnih radnji bez valjanog obrazloženja, nije ispoštovan standard "razumnog roka".
Ovakvo postupanje predstavlja tešku povredu službene dužnosti i suprotno je domaćim i međunarodnim pravnim standardima.
3. Nepodizanje optužnica za opsadu Sarajeva i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini
Posebno zabrinjava izostanak optužnica protiv odgovornih lica za opsadu Sarajeva, neprocesuiranje drugih sistemskih i dokumentovanih ratnih zločina, ignorisanje postojećih domaćih i međunarodnih presuda, kao i raspoloživih dokaza.
Ovi propusti imaju direktne i teške posljedice po prava žrtava i njihovih porodica, ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, kredibilitet i ugled Tužilaštva BiH.
4. Povreda dostojanstva žrtava
Nepostupanjem u predmetima ratnih zločina i drugim javno osjetljivim slučajevima žrtvama se uskraćuje pravo na pravdu, produbljuje se njihova retraumatizacija, grubo se narušava princip poštovanja ljudskog dostojanstva.
5. Neadekvatno postupanje u predmetima negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca
Posebno je problematično svođenje izuzetno složenih i društveno osjetljivih pitanja negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca na formalno-tehnička pitanja, čime se zanemaruje suština problema i šteta koja se nanosi žrtvama. Kao ilustrativni primjeri navode se slučaj murala Ratka Mladića u Banjoj Luci, postavljanje spomen-ploče na Vracama u čast Ratka Mladića, u kojima nije otvorena istraga, iako postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela negiranja ratnih zločina, glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca, izazivanja međunacionalne mržnje i razdora, povrede važećih krivičnih propisa Bosne i Hercegovine", navodi se u saopćenju.
Radi se o udruženjima Pokret "Majke enklave Srebrenica i Žepa", "Žene Podrinja", Majke Srebrenice, Žene Srebrenice, zatim Roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995., Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Unija civilnih žrtava rata Federacije Bosne i Hercegovine, Porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija te Udruženje žrtava i svjedoka genocida.
Poručuju da izostanak reakcije Tužilaštva BiH u navedenim slučajevima predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužitelja.