Deset godina diskriminacije građana BiH: Slučaj "Sejdić-Finci" postao je samo statistika
Naime, prije 10 godina, 22. decembra 2009. godine, Evropski sud za ljudska prava donio je presudu kojom se utvrđuje da BiH diskriminira svoje građane na etničkoj osnovi.
Presudom u predmetu "Sejdić-Finci" osporene su odredbe Ustava BiH po kojima je samo pripadnicima jednog od tri konstitutivna naroda omogućeno da se kandiduju za Predsjedništvo BiH ili Dom naroda na državnom nivou.
Povodom ove, sramotne, godišnjice za našu državu oglasio se i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.
"Pitam se kako su se osjećali gospoda Sejdić i Finci kada su prvi put saznali za odluku Evropskog suda. Je li im srce lupalo od uzbuđenja? Jesu li slavili? Planirali da se kandiduju na izborima za najviše funkcije u zemlji? I šta o svemu tome misle danas, deset godina kasnije? Jesu li izgubili nadu? Deset godina je predugo. Desetine hiljada građana Bosne i Hercegovine i dalje je diskriminirano zbog svoje nacionalne pripadnosti ili nepripadnosti ili, pak, prebivališta", naveo je Sattler.
Sattler kaže da je tokom godina čuo desetine razloga zbog kojih je provođenje presude "Sejdić-Finci" izrazito složeno ili čak nemoguće.
"Ipak, presuda se jednostavno mora provesti kako bi se osiguralo da zemlja štiti individualne slobode i primjenjuje pravične temeljne principe. Istovremeno je to i neizostavna međunarodna obaveza Bosne i Hercegovine i jedan od prioriteta utvrđenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu za članstvo u EU", istaknuo je Sattler.
Građani Mostara, kaže Sattler, moraju konačno biti u mogućnosti da izađu na birališta i izglasaju svoje predstavnike lokalne vlasti u oktobru 2020. godine. Svi građani u BiH moraju imati pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva 2022. godine, poručio je šef Delegacije EU u BiH.
Inače, pregovori stranačkih lidera o implementaciji presude Evropskog suda otpočeli su, ali i završili u mandatu 2010.-2014. Ovaj mandat je upamćen po konstantnoj krizi vlasti i brojnim međustranačkim sporazumima.
Zbog tadašnjeg značaja presude za aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju njena provedba postala je jedna od centralnih tema koalicionih pregovora. HDZ BiH je tu situaciju iskoristio da, umjesto o presudi, sve do danas pregovara o "rješavanju hrvatskog pitanja".
Tako je Čovićevo "hrvatsko pitanje" kojim je opteretio presudu "Sejdić-Finci" danas postalo uslov za formiranje vlasti u Federaciji BiH budući da od svojih partnera traži izmjenu Izbornog zakona po njegovoj mjeri.
Svakako, stav HDZ-a da lider DF-a Željko Komšić nije "legitiman hrvatski predstavnik", budući da je najviše glasova dobio iz izbornih jedinica u kojima hrvatsko stanovništvo nije u većini, ostao je do danas na agendi HDZ-a.
Prvi veliki ustupak ka ovakvom modelu učinio je SDP, kada je u junu 2012. sa HDZ-om kreirao prijedlog o uvođenju vrijednosti glasa - etničkog koeficijenta koji bi se dodijelio svakoj partiji za svaki kanton, te bi se njihovim sabiranjem odredio broj njenih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Prema prijedlozima, broj delegata Bošnjaka, Hrvata i Srba i vrijednost njihovog glasa iz svakog od deset kantona bio bi srazmjeran ukupnom broju pripadnika bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda u FBiH i pripadnika nacionalnih manjina.
No i ovakav jedan prijedlog je Čović odbio u januaru 2014. tokom maratonskog sastanka lidera s tadašnjim evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fulleom. Ostalo je historija.
