Demineri u centru Sarajeva pokazali kako izgleda njihov radni dan
Organizirali su i niz prezentacija i pokaznih vježbi za javnost na platou ispred zgrade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Sigurnost više od 540.000 stanovnika Bosne i Hercegovine ugrožena je zbog 1.091 km2 minski sumnjivih opasnih površina. Deset općina s najvećim brojem visoko ugroženih zajednica u BiH su: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš. U poslijeratnom periodu je u minskim poljima stradala 1.751 osoba, od kojih su 249 bila djeca. U istom periodu 127 deminera je stradalo na dužnosti, od čega je 51 deminer smrtno stradao.
"Više od dva posto teritorije BiH pokriveno je minama. Prošle godine u BiH je zbog mina stradalo šest osoba. Tridesettrogodišnji muškarac je 22. marta traktorom ušao u označeno minsko polje i poginuo od mine. Dvadeset godina nakon rata to ne bi smjelo biti tako, da samo jedna osoba pogine od mine to je jedna osoba previše. Mine ubijaju, mine osakaćuju, mine utječu na ekonomski rast i razvoj, mogućnost bavljenja poljoprivredom, turizmom i drugim aktivnostima. BiH mora svoju površinu očistiti od mina", rekla je Sezin Sinanoglu, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
Također je pozvala sve predstavnike vlasti u BiH da borbu protiv mina stave na vrh prioriteta i očiste teritoriju od mina.
Saša Obradović, v. d. direktora BHMAC-a, rekao je da je potrebno uraditi reviziju Strategije protuminskih akcija u Bosni i Hercegovini (2009-2019), a da će BiH najvjerovatnije biti deminirana do 2025. godine.
"Tom strategijom je za deminiranje planirano 80 miliona KM na godišnjem nivou. BiH će iz domaćih sredstava prikupiti od 20 do 25 miliona, a iz donatorskih također 20 miliona KM. U zaostatku smo četiri godine, država BiH se mora aktivnije uključiti u izdvajanje za deminiranje", rekao je Obradović.
Pomoćnik direktora za deminiranje Republičke uprave civilne zaštite Dragan Kos rekao je kako je 240.000 m2 entiteta Republika Srpska pod minama te istakao kako će nastaviti deminiranje u skladu sa svojim mogućnostima i kapacitetima.
Hamdo Velić, koji je deminer od 2012. godine, kaže da ovo jeste težak i zahtjevan posao, ali da je također veoma human.
"Postoji to zadovoljstvo kada vidite da ljudi koriste površine koje ste očistili. Mi smo zaštićeni, imamo zaštitnu opremu, a postoje i procedure i ako ih poštujete onda nema problema. Kada se jednom naviknete raditi ovaj posao, veoma je teško prestati", rekao je Hamdo.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
