U okviru posjete, slovenska ministrica za rad, porodicu i socijalna pitanja Marjeta Cotman i ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović potpisali su Sporazum o socijalnom osiguranju između dviju zemalja.
Ovim sporazumom konačno riješit će se problem više od 20.000 građana BiH koji su pravo na penziono i socijalno osiguranje ostvarili u Sloveniji za vrijeme bivše SFRJ, ali koji to pravo do sada nisu mogli koristiti.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić je nakon potpisivanja ovog sporazuma izjavio da su na razgovorima sa slovenskom delegacijom analizirani tokvi saradnje između dviju zemalja, dok je slovenska strana upoznata o izazovima koji stoje pred BiH u 2007. godini, posebno u vezi s potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Evropskom unijom te obavezama na putu ka punopravnom članstvu BiH u NATO nakon prijema u partnerstvo za mir.
- Saradnja između BiH i Slovenije je u uzlaznoj putanji i možemo računati na pomoć Slovenije na putu ka evropskim integracijama, kazao je Špirić.
Ekonomska saradnja je u stalnom usponu, uz trend rasta trgovinske razmjene, ali je razmjena još neizbalansirana, rekao je on, dodajući, međutim, da BiH mora podizati kvalitet svojih proizvoda i uvoditi evropske standarde kako bi se ovaj debalans smanjio.
Od problema koji još nisu riješeni razgovarano je o dugu deviznim štedišama Ljubljanske banke.
Iako ovaj problem nije od jučer, kazao je Špirić, dogovoreno je da se sastanu ekspertni timovi i nađe rješenje za građane BiH u skladu s Evropskom poveljom o ljudskim pravima.
Slovenski premijer Janša je ocijenio da između BiH i Slovenije dosta dugo postoji dobra privredna saradnja, što dokazuje stalni rast ekonomske razmjene. Izvoz iz BiH u Sloveniju je povećan za 50 posto, te je razmjena nešto izbalansiranija.
Postoje konkretni prijedlozi za razvoj ekonomske saradnje, što je dobar osnov za razvoj saradnje u svim oblastima, kazao je Janša, istaknuvši podatak da je zahvaljujući slovenskim investicijama u BiH otvoreno 7.000 novih radnih mjesta.
Problem deviznih štediša Ljubljanske banke, stav je Slovenije, treba rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ.
Janša je naglasio da je pogrešan utisak da je devizna štednja Ljubljanske banke iz BiH završila u Sloveniji. U to vrijeme je postojao centralizirani bankarski sistem i sav novac je išao u Narodnu banku Jugoslavije.
Kada se Slovenija osamostalila, kazao je Janša, konstatirano je da Ljubljanska banka ima negativan saldo, a njena sanacija je rađena novcem slovenskih poreznih obveznika.
Slovenski premijer kaže da razumije interese pojedinaca koji su štedjeli svoj novac, ali da treba uzeti u obzir da je tada bila druga pravna regulativa te ove probleme treba rješavati u okviru sukcesije bivše SFRJ.
Janša je naveo da je 2004. godine dogovoreno da se ovo pitanje rješava na nivou eksperata, što on podržava. Međutim, Špirić je kazao da do sada nije dobio nikakav izvještaj o radu bh. tima.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
