Prema njenim riječima, ne postoje planirane aktivnosti da se uhapse haški bjegunci ni unutar Srbije i Crne Gore ni u Bosni i Hercegovini odnosno Republici Srpskoj, kao ni koordinacija i između vlasti državne zajednice SCG i dvije republičke vlade.
Iskustvo pokazuje da je politički pritisak EU-a i SAD-a najznačajniji faktor u podsticanju zemalja na saradnju s Haškim tribuhalom, dodala je Del Ponte i pozvala međunarodnu zajednicu da nastavi pritisak na SCG.
Ona je ocijenila da je saradnja SCG s Haškim tribunalom pogoršana proteklih mjeseci i da "nema ozbiljnog dobro artikuliranog plana da se uhvate bjegunci".
Del Ponte je istakla da vojne vlasti izbjegavaju saradnju s tužilaštvom tribunala, a kao primjer je navela opstrukciju u pristupu Mladićevom vojnom i medicinskom dosjeu "uprkos zadivljujućim naporima predsednika Savjeta za saradnju s Haškim tribunalom".
"Vojska Srbije i Crne Gore nastavlja da aktivno i pasivno koči saradnju SCG s Haškim tribunalom", navodi se u izvještaju.
Glavna tužiteljica Haškog tribunala je istakla da je izuzev Vlastimira Đorđevića, koji se prema informacijama krije u Rostovu u Rusiji, sve ostale haške bjegunce mogućno uhapsiti zajedničkim naporima SCG i Bosne i Hercegovine.
Tužilaštvo Haškog tribunala je suočeno i s ozbiljnim problemima na Kosovu gdje su dokumenti "redigovani na način da se ne mogu koristiti u sudu" i gdje zastrašivanje svjedoka predstavlja ozbiljan problem, istakla je Carla del Ponte.
"U slučaju Ljimaja i drugih optuženika, nekoliko svjedoka je odbilo da svjedoči pred sudom ili se povuklo i izmijenilo svjedočenje zbog toga što su bili zastrašeni ili uplašeni", izjavila je ona.
Del Ponte je u izvještaju kritikovala i nedovoljno angažovanje međunarodne zajednice, a posebno nepostojanje koordinacije u prikupljanju i razmjeni povjerljivih informacija i apelovala na stvaranje mehanizama koji bi to osigurali.
Neblagovremeno izručenje Karadžića i Mladića direktno utječe na "izlaznu strategiju" odnosno okončanje rada suda, izjavila je del Ponte.
