{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Darko Krunić, načelnik Ljubinja: Nemamo šume i rijeku, ali svaki pedalj zemlje obrađujemo

11.2.2018. u 07:50
39
74
Darko Krunić, načelnik Ljubinja: Nemamo šume i rijeku, ali svaki pedalj zemlje obrađujemo
39
Ljubinje je siromašno, ali nedostatak prirodnih bogatstava stvorio je marljive ljude koji su se pronašli u poljoprivredi, osnovno je zapažanje koje smo dobili u razgovoru s Darkom Krunićem, načelnikom ove male hercegovačke općine.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Krunić je čovjek iz naroda, netipičan političar, otvoren i zanimljiv sagovornik koji pored načelničkog posla uzgaja pčele i proizvodi visokokvalitetni med.

"Ljubinje je malo mjesto u Istočnoj Hercegovini, nažalost nije bogato prirodnim resursima. Nemamo šume, nemamo ni rijeku. Jedina smo općina u Bosni i Hercegovini koja nema izvor pitke vode na svojoj teritoriji. Ipak, ovdje živi narod koji je izuzetno radan, koji otima od prirode svako parče zemlje. Kod nas je svaki pedalj zemlje obrađen", kaže u uvodu načelnik Ljubinja.

Od industrijske sredine do poljoprivrede



Ljubinje je prije rata bilo industrijska sredina, nije bilo nezaposlenog čovjeka. Rat i period koji je došao poslije, donio je, kroz procese nakaradnih privatizacija, kako to reče načelnik, situaciju da je ovo općina bez industrije.

"Ljubinje je nekad imalo pet hiljada stanovnika, sada je taj broj blizu tri i po hiljade. Migracije počinju nakon što djeca završe srednju školu i krenu na fakultet. Tri četvrtine njih završi fakultet, a naša su djeca zlatna i mnogi su studenti generacije. Većina ih se i ne vrati, već život nastavljaju na novim adresama, a to su u posljednje vrijeme najčešće Novi Sad i Banja Luka. Studiraju još u Beogradu, na Palama, a u posljednje vrijeme i u Mostaru", iskren je Krunić i konstatuje tužno kako općina nema čime zadržati svoju djecu.

Stanovništvo u Ljubinju se potpuno promijenilo, oni koji su živjeli u gradu većinom su otišli. Na njihova mjesta su došle porodice iz ljubinjskih sela. Sela su danas potpuno pusta.

"Veliki problem predstavlja infrastruktura. Put Stolac-Ljubinje koji je građen 1974. godine širok je samo pet metara. Možda je nedostajalo novca ili je razlog neki drugi, ali put je uži nego je standard propisao. Od tada do danas nije uložena ni marka u njega. Drugi je problem vodosnabdijevanja, uvozimo vodu iz Berkovića pa je cijena viša. Nekad više iznosi račun za vodu nego za električnu energiju. Ovaj veliki problem probat ćemo riješiti većim bušotinama, jer neka istraživanja govore da bi se voda mogla naći i na teritoriji naše općine, ali na dubinama oko 250 metara", priča nam Krunić.

U Ljubinju danas dominira pčelarstvo i sam načelnik ima četrdeset košnica, a smatra se da općina ima dva puta više košnica nego stanovnika.

"Dugo se ljudi ovdje bave pčelarstvom, ali nije bila ovakva ekspanzija. Nedostatak posla natjerao je ljude da iskoriste tu mogućnost. Nekoliko medonosnih godina motiviralo je mnoge da proizvode med. To što smo općina bez industrije prednost je za pčelarstvo. Priroda nije zagađena, a medonosne biljke kao vrijesak, kadulja i zanovet daju med vrhunskog kvaliteta. Gdje god odemo na sajam, naš med donese prve nagrade", ponosan je načelnik.

Mnogo planova, a malo novca



Budžet Ljubinja je milion i sedamsto hiljada KM, većina budžeta ode na plate i materijalne troškove. Ipak, ima naznaka da bi budžet mogao rasti.

"Radimo na projektu vještačkog jezera za navodnjavanje Ljubinjskog polja, gdje bi dio bila naša sredstva. Drugi važan projekt je vezan za sređivanje infrastrukture novog naselja Vinogradi. Najviše očekujemo od najave izgradnje solarne elektrane na području naše općine gdje bi naša direktna korist bila koncesiona naknada u vrijednosti od pola miliona KM godišnje", priča nam Darko Krunić.

Za kraj razgovora ostavili smo bolnu temu na ovom području, odnos entitetske vlasti u Banjoj Luci i udaljenih općina u Hercegovini.

"U svakom smislu smo bili zapostavljeni, mnogo manje se ulagalo u razvoj našeg kraja nego zapadnih dijelova Republike Srpske. U nekom momentu je to bio maćehinski odnos, što je pojačalo odlazak ljudi iz ovog kraja. Na našu nesreću susjedna općina u Federaciji je Stolac koji je možda i najsiromašnija sredina u tom dijelu države, gdje mnogo toga nije kako treba", kazao nam je na kraju načelnik Ljubinja.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: