Ovo je danas na pres-konferenciji u Sarajevu kazao predsjednik Izborne komisije BiH Branko Petrić, koja se u skladu s ovim izmjenama zove Centralna izborna komisija BiH.
Navodeći neke od značajnijih novina u Izbornom zakonu BiH, Petrić je kazao da se prešlo na sistem pasivne registracije glasača.
„To je bilo neophodno uraditi, jer CIPS projekt je pokazao da znatno veći broj građana BiH ima ličnu kartu koja je pretpostavka da imaju više od 18 godina, da su državljani BiH, tj. da imaju pravo glasa i oni se po automatizmu upisuju u centralni birački spisak“, kazao je Petrić.
Istaknuo je da se pasivna registracija odnosi na redovne glasače, na redovna biračka mjesta, na obavezu države da po službenoj dužnosti upiše u centralni birački spisak svakog građanina koji ima to pravo, što do sada nije bilo moguće.
„Drugi način glasanja, specijalna prava uspostavljena zakonom za određene kategorije građana BiH, bilo da su u inostranstvu po bilo kom osnovu pa ostvaruju pravo glasanja putem pošte, bilo da su raseljene osobe u okviru BiH pa ostvaruju specijalna prava da glasaju ili za mjesto sadašnjeg boravišta ili za mjesto prebivališta iz 1991. godine, imaju pravo optiranja i to pravo ovim nije dirano“, kazao je Petrić.
Prema njegovim riječima, poglavlje kojim je definirano finansiranje izborne kampanje je redefinirano, znatno su smanjenje mogućnosti trošenja sredstava za više od tri puta za izborne kampanje.
Govoreći o biračkom spisku, Petrić je kazao da ne zavisi samo od Izborne komisije da li će birački spisak biti ažuran, linija odgovornosti počinje od matičnih ureda.
„Ovim izmjenama Izbornog zakona direktno su obavezani matični uredi da promjene građanskih stanja dostavljaju ministarstvu koje vodi CIPS projekt, s osobama koje će na dan izbora imati 18 godina, da dostavljaju izvode iz matičnih knjiga umrlih da bi se i to moglo registrovati“, kazao je Petrić.
Upozorio je na to da bez obzira na to da li će se građani naći na centralnom biračkom spisku, neće moći glasati ukoliko nemaju identifikacioni dokument izdat od CIPS-a.
„Po našim podacima ima sredina u kojima još znatan procenat građana nije zamijenio stare dokumente za nove i to bi mogao biti jedan od problema koje bi mogli imati“, upozorio je Petrić.
Član Centralne izborne komisije Lidija Korać je, pojašnjavajući način glasanja raseljenih osoba, istaknula da se status raseljenih osoba, način ostvarivanja biračkog prava raseljenih osoba projektom pasivne registracije ne dovodi u pitanje i ne mijenja se.
Napomenula je da odredbe Izbornog zakona, koje nisu mijenjane, jasno garantiraju ostvarivanje biračkog prava raseljenim osobama u općini prebivališta iz '91. godine ili u općini boravišta ukoliko to boravište imaju najmanje šest mjeseci prije dana izbora.
„Osobe koje su izvadile novi CIPS-ov dokument, a nalaze se u evidenciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice kao raseljene osobe, ukoliko je općina u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice različita u odnosu na općinu iz CIPS-ovog dokumenta, njihova općina glasanja će biti ona koja je u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, a to je općina iz '91. godine“, pojasnila je Korać.
Istaknula je da se status raseljenih osoba u pogledu ostvarivanja njihovog biračkog prava neće mijenjati osim ukoliko oni to ne žele.
Na pitanje o izmjenama Izbornog zakona nakon usvajanja ustavnih amandmana, Petrić je kazao da ukoliko do 4. maja, kada će biti raspisani oktobarski izbori, bude ustavnih promjena bit će pararleno s tim i promjena Izbornog zakona koje te ustavne promjene eventualno donesu.
Član Izborne komisije Suad Arnautović je kazao da je potpuno novo poglavlje koje regulira poziciju i štampanih i elektronskih medija u toku izborne kampanje.
„Sada je zakonski utemeljena procedura da politički subjekti koji eventualno imaju primjedbe na sadržaj pisanja štampanih medija u vezi s praćenjem izborne kampanje mogu ih uputiti Vijeću za štampu“, kazao je Arnautović.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
