Pariz
0

Danas samit Unije za Mediteran

FENA
Pariz
Pariz
Čelnici 27 zemalja Evropske unije te 16 zemalja koje izlaze na Sredozemno more, među kojima je i Bosna i Hercegovina, okupit će se danas u Parizu na samitu na kojem će biti pokrenuta Unija za Mediteran.

Delegaciju BiH na samitu predvodi predsjedavajući Predsjedništva Haris Silajdžić. Prije početka samita, u nedjelju ujutro, sastat će se ministri vanjskih poslova te će na sastanku biti usvojena odluka o primanju BiH, Hrvatske i Crne Gore u Barcelonski proces: Unija za Meditaran.

Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Evropske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te evropske sredozemne zemlje Hrvatska, Albanija, BiH, Crna Gora i Monako. Ukupno su pozvane 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbija sudjelovati u ovom projektu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, nakon završetka samita, zajedno s ostalim šefovima država i vlada, prisustvovat će vojnoj paradi, koja će se održati na Jelisejskim poljima u povodu 14. jula, Nacionalnog praznika Francuske.

Unija za Mediteran počivat će na saradnji u konkretnim projektima u više područja poput ekološke zaštite, solarne energije i civilne zaštite, osiguranja pitke vode pomorskih i cestovnih komunikacija.

Uspostava Mediteranske unije zamisao je francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, koji smatra da je "budućnost Evrope na jugu" i Unija za Mediteran može pomoću u "borbi protiv terorizma i fundamentalizma".

Prema prvobitnoj Sarkozyjevoj ideji, u ovom projektu trebale su od članica EU-a sudjelovati samo one koje izlaze na Mediteran. Tome se snažno usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel.

Njemačka kancelarka je u toj ideji vidjela prijetnju za cijelu EU-u i tražila da u njoj sudjeluju sve članice kako ne bi došlo do podjele u samoj Uniji.

Sarkozy je Mediteranskom unijom želio zamijeniti postojeći Barcelonski proces, pokrenut 1995. godine kao politički forum za saradnju s mediteranskim zemljama.

Na kraju je morao pristati na kompromis tako da će biti uključene sve zemlje članice, a Barcelonski proces neće biti ugašen, nego se Unija za Mediteran smatra nadogradnjom toga procesa.

Nakon što je uspio pomiriti stajališta unutar Evropske unije, Sarkozy je trebao smiriti protivljenje nekih arapskih zemalja, poput Alžira, koji nerado gleda da bude u istom forumu u kojem će sudjelovati Izrael.

Na samitu u Parizu sudjelovat će i već dugo vremena na međunarodnoj sceni izolirani sirijski predsjednik Bashar Al-Asad, koji će se naći za istim stolom s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom. Nikakav susret između njih dvojice nije predviđen, a eventualno rukovanje smatralo bi se povijesnim budući da je riječ o čelnicima zemalja koje su od 1948. u ratu.

Samit će biti i prilika za intenzivnu diplomatsku aktivnost. Očekuje se prvi sastanak Al-Assada s novim libanskim predsjednikom Michelom Sleimanom, a izraelski premijer Olmert mogao bi se sastati s predsjednikom palestinskih vlasti Mahmudom Abbasom.

Na čelu Unije za Mediteran bit će dva supredsjedatelja, jedan s evropske strane, a drugi s južne obale Mediterana. Predviđeno je osnivanje tajništva, čije će se sjedište odrediti naknadno.

Svake druge godine održavali bi se sastanci na vrhu, a između tih samita održavali bi se sastanci na ministarskim razinama.