Diskusija o tim zakonskim propisima aktuelna je u Federalnom parlamentu još od prošlog saziva zakonodavne i izvršne vlasti, od kada je bilo riječi o više različitih zakonskih varijanti.
Razlike se uglavnom odnose na to kojom visinom stopa treba oporezivati dohodak u FBiH te koliko treba da iznosi neoporezivi dio plaće, terminološki definisan kao 'osnovni lični odbitak' svakog poreznog obveznika ove vrste.
U najnovijoj varijanti zakona dostavljenoj u Parlament iz aktuelnog Vladinog kabineta predloženo je da mjesečni neoporezivi dio plaća (osnovni lični odbitak) bude 300 KM. Stopom od 10 posto oporezovan bi bio iznos čija je mjesečna visina do visine trostrukog osnovnog ličnog odbitka (900 KM).
Lični dohotci veći od tog iznosa trebali bi biti oporezovani stopom od 15 posto, predlaže Vlada u najnovijem zakonskom tekstu.
Svaki porezni obveznik može, prema ovoj varijanti, imati mogućnost da mu se ne oporezuje još jedan dio plaće, a to je određeni procenat na osnovu izdržavanja jednog ili više djece, izdržavanja nezaposlenog bračnog druga, invalida ili drugih članova koji novčano ne privređuju domaćinstvu.
Ranije su predlagane jednoobrazne porezne stope, pa zatim četiri. U opticaju je bila i zakonska varijanta prema kojoj je visina neoporezivog dijela plaće trebalo da bude 200 KM, ali nijedan od ovih prijedloga nije pretočen u zakonski propis.
Najjača opoziciona parlamentarna stranka u aktuelnom sazivu Federalnog parlamenta, Socijaldemokratska partija BiH (SDP), nedavno se na pres-konferenciji usprotivila najnovijoj varijanti jer je, prema njenom obrazloženju, nepravedna pošto predviđa oporezivanje jednakom stopom (od 15 posto) plaća većih i za jednu marku od 900 KM, jednako kao i onih od nekoliko hiljada KM. Rješenje je uvesti više stopa i najjače oporezovati ekstra visoke plaće, obrazloženo je tada na pres-konferenciji SDP-a.
Vladini dužnosnici, pak, između ostalog naglašavaju da zakonom o porezu na dohodak, kao i izmjenama Zakona o dopinosima u Federaciji BiH žele jedinstveno urediti ovu oblast u cijelom entitetu i eliminisati aktuelno šarenilo propisa.
Osim ovog zakona, u proceduru Federalnog parlamenta iz Vlade je upućena i njena odluka o izboru kompanija - strateških partnera za pripremu izgradnje, gradnju i korišćenje elektronergetskih objekata u Federaciji BiH.
Predsjedavaći Doma Safet Softić nije mogao potvrditi da li će i ova odluka biti na dnevnom redu današnjeg i sutrašnjeg zasjedanja Predstavničkog doma, što je, prema njegovim riječima, sugerirano iz Federalne vlade. Na dnevnom redu će biti ako se na zahtjev resornog federalnog ministarstva s tim saglase i poslanici, izjavio je Softić Feni.
Za ovu odluku Vladi je potrebna saglasnost oba doma Federalnog parlamenta.
U njoj je Vlada navela planove o izgradnji hidroelektrana u Federaciji: Ustikolina, Vranduk, Unac i Vrilo te četiri nova termoenergetska objekta - bloka sedam u termoelektrani (TE) Tuzla, zatim TE Kakanj te kompleksa rudnik i termoelektrana (RiTE) Bugojno, kao i kompleksa rudnik i termoelektrana Kongora.
U odluci je navedeno i koje su firme odabrane kao budući strateški partneri Javnom preduzeću Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Javnom preduzeću Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar, dođe li do gradnje najavljenih objekata.
Konzorcij APET Grupa iz Austrije (Austrian Power and Environment Technology GmbH) određen je za strateškog partnera Elektroprivredi u Sarajevu za pripremu izgradnje, izgradnju i korišćenje budućih hidroelektrana Ustikolina i Vranduk. Ovaj konzorcij je predviđeni partner i mostarskoj Elektroprivredi u vezi s najavljenom gradnjom i korišćenjem objekata HE Vrilo i RiTE Kongora.
Njemačka kompanija EnBW, Energie Baden-Wurttemberg AG je izabrani partner za planiranu gradnju novog bloka u tuzlanskoj termoelektrani, zatim za kompleks rudnici i termoelektrana Bugojno te za buduću hidroelektranu Unac (ranije Rmanj Manastir).
Konzorcij JSC KazTransGas i BMG Grupa iz Kazahstana odabrani su partneri za pripremu izgradnje, gradnju i korišćenje buduće termoelektrane Kakanj.
U Vladinoj odluci je navedeno i da strateško partnerstvo s odabranim firmama treba da se zasniva na više principa. Jedan od najbitnijih je da Federacija BiH ostaje vlasnik resursa u sadašnjem odnosu, odnosno elektroprivrede iz Federacije BiH ostat će vlasnici izgrađenih objekata.
Model strateškog partnerstva zasnivat će se na zajedničkom upravljanju novoizgrađenim modernim objektima u ravnopravnom odnosu, stoji u odluci.
