Da li se kriminal isplati? Oduzimanje "prljave" imovine je najefikasnije u borbi protiv kriminala

Zaključak je da je sudovima u Bosni i Hercegovini posljednjih godina olakšano oduzimanje "prljave" imovine, ali da i dalje najveći dio ostaje u rukama kriminalaca.

Ovaj deveti Pravosudni forum, koji su organizovali The AIRE Centre, Ustavni sud BiH i VSTV BiH, okupio je sudije, tužitelje i istražitelje iz BiH, ali i izvan naše države. Kroz nekoliko govora pravosudnih predstavnika, uvodno obraćanje bivšeg predsjednika Eurojusta Ladislava Hamrana i dva panela, raspravljano je o dosadašnjoj praksi oduzimanja imovine u predmetima organizovanog kriminala, kao i načinima na koje se ta praksa može dodatno poboljšati.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman naglasio je važnost ovakvih rasprava za instituciju u kojoj radi s obzirom na to da je ovo prilika da se Ustavni sud upozna s praksom nižih sudova.

Također je istaknuo da odluke Ustavnog suda BiH, koje su bazirane i na evropskim regulativama, predstavljaju pravac u kojem treba da se kreću niži sudovi kada je riječ o oduzimanju nelegalno stečene imovine, a kako bi u konačnici bila zaštićena država i društvo, ali i pojedinac.

Direktorica Programa za Zapadni Balkan AIRE centra Biljana Braithwaite kazala je kako je oduzimanje imovine najefikasniji način borbe protiv organizovanog kriminala.

Uvodne riječi iznijeli su i član Predsjedništva VSTV-a Sedin Idrizović i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je govorio o značaju prijedloga struke prilikom donošenja zakona iz oblasti pravosuđa.

Da li se kriminal isplati

Bivši predsjednik Eurojusta Ladislav Hamran je zanimljivim govorom o efikasnosti borbe protiv organizovanog kriminala uveo prisutne u razgovore koji su uslijedili na panelima.

Problematizirao je da li je uopšte realno očekivati da pravosuđe ide u korak s novim izazovima koji se pojavljuju, a sve je ilustrovao citatima Meše Selimovića: "Nismo svjesni kad stignu novi počeci, otkrijemo ih kad nas već progutaju", i "Djelovati, ne čekati. Biti igrač, a ne žrtva. Možda je to suština hrabrosti".

Kazao je kako borba protiv organizovanog kriminala može izgledati kao Sizifov posao, ali da je ta borba zapravo test odlučnosti pravosuđa, a ne uzaludan rad.

"Kada pomislimo da konačno imamo dobar zakon, pojavi se novo poresko utočište, neka nova tehnologija, pojave se kriptovalute
i to je prirodan tok života u kojem se treba boriti, a ne uzaludan rad", poručio je Hamran.

Iznio je i zanimljive informacije, kojima je potvrdno odgovorio na pitanje "Da li se kriminal isplati".

"Organizovani kriminal generiše 139 milijardi eura godišnje u EU, a samo dva posto toga bude predmet istrage, te samo jedan posto toga bude oduzeto. Znači. 99 posto novca stečenog u kriminalu ostaje u rukama kriminalaca. Uprkos jačanju pravnih okvira i saradnje, do rezultata dolazi sporo", kazao je Hamran.

Pojašnjava da postoje situacije u kojima je teško boriti se protiv organizovanog kriminala i utvrditi porijeklo novca. To je pokazao na primjeru iz Češke, gdje je u kući direktora željeznica pronađeno tri miliona eura i luksuzni satovi. On je danima bio na funkciji dok nije otpušten pod pritiskom javnosti, a izgovor za veliku količinu novca bio mu je da je to ušteđevina njegovog djeda, oca i njegova.

"Ovo se može desiti svuda - jaz između postojanja sumnjivog novca i nepostojanja dokaza da je kriminalno stečen", kazao je Hamran.

Također je poslao važnu poruku predstavnicima iz našeg pravosuđa, a to je da se stalno treba boriti bez obzira na to kakve su regulative i još važnije biti pošten u toj borbi.

"Previše se fokusiramo na reforme, a ključni su ljudi. Ja sam rekao da jedan nesavršen sistem u rukama ljudi koji imaju integritet je bolji nego dobar sistem u rukama korumpiranih ljudi", kazao je Hamran.