Da li se Bakir Izetbegović trebao sastati s ambasadorom Rusije u Bosni i Hercegovini?
Sa druge strane argumenti, iz dijela SDA koji se oglasio su naglašavali dvoličnost kritika jer su se i dijelovi vlasti, lider HDZ-a Dragan Čović, sastajali s Kalabuhovom, a da tada nije došlo do jake reakcije kao u ovom slučaju.
Jedan od argumenata za sastanak je to da se u politici razgovara i sa onim s kojim se ne slaže, dok se s druge strane navodi da se sa tako javno kompromitovanim zvaničnicima nema o čemu razgovarati.
Poslije sastanka nije došlo zajedničko saopćenje niti je održana zajednička konferencija za novinare na kojoj bi mogla biti pitanja koja bi razjasnila šta se zaista desilo, već su samo izdata dva saopćenja u kojem su učesnici sastanka predstavili svoje doživljaje samog sastanka.
U saopćenju predsjednika SDA je navedeno da je razgovarano o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i krizi, koju kontinuiranim nasrtajima na ustavno-pravni poredak BiH permanentno izaziva Dodikov režim.
"Izetbegović je ambasadora Kalabuhova podsjetio na Deklaraciju SNSD-a iz 2015. godine, čiji je konačni cilj cijepanje Bosne i Hercegovine. Takvim odnosom vlasti entiteta RS destabilizira se situacija ne samo u BiH, nego i u cijeloj regiji", saopćeno je iz SDA.
S druge strane, saopćenje kojeg je dostavila Ambasada Rusije izazvala je značajniju reakciju zbog određenih konstatacija koje su označene kao sporne.
Iako je u uvodu saopćenja navedeno da je sastanak s Izetbegovićem održan u njegovom svojstvu predsjednika SDA, u posljednjem pasusu je poručeno. "Tokom razgovora razmatrana su i konkretna pitanja jačanja veza između Rusije i Bošnjaka, kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini".
Činjenica jeste da je SDA najveća opoziciona stranka u državi s velikim brojem glasova upravo na područjima gdje Bošnjaci čine većinu stanovništva. To daje određenu političku težinu Izetbegoviću, ali s druge strane problematična ostaje definisanje jačanja veza Rusije i Bošnjaka i zahtijevalo bi dodatno objašnjenje šta se misli pod ovim, jer se na ovaj način ostavlja mogućnost tumačenja u smjeru da Rusija državu svodi na suverenost tri konstitutivna naroda.
Također, Izetbegović sa trenutnom funkcijom može govoriti u ime svoje stranke sa njenom političkom težinom, ali je i činjenica da je poražen na izborima za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Sastanak s ruskim ambasadorom može biti sporan iz ugla trenutne međunarodne uloge Rusije, ali Bakir Izetbegović ne nosi nijednu zvaničnu funkciju tako da je on ovim sastankom preuzeo ličnu i stranačku odgovornost za eventualne političke posljedice.
U svakom slučaju, sastanak Izetbegovića i Kalabuhova predstavlja dešavanje koje nije u okviru redovnih političkih dešavanja i zaslužuje biti predmetom javnih komentara.
