Da li je konsocijacija rješenje za budućnost BiH: Poručeno da je proporcionalnost opći princip Dejtona

Trnka je istaknuo da je jedna od tih ideja koja se u zadnje vrijeme dosta agresivno u medijskom prostoru nameće jeste ideja da treba primijeniti koncept konsocijacije na ustavno uređenje BiH i to, kako proizlazi iz takvih ideja, to bi trebalo da podrazumijeva teritorijalizaciju nacionalnih interesa u BiH.

 "Ako imamo u vidu da je Dejtonskim mirovnim sporazumom, nažalost, 49 posto teritorije došlo pod dominaciju i intervenciju Republike Srpske, da je tamo izvršeno etničko čišćenje, da je što je naročito važno taj etnički princip srpskog nacionalnog interesa teritorijaliziran za Republiku Srpsku, to je onda logično proizašle konsekvence da su se pojavili prvo sinhronizovani napadi na ustavni poredak i drugo da su se javile secesionističke tendencije", kazao je Trnka.

Dodao je da, zagovarati ideju da se i drugi nacionalni interesi konstituišu na određenoj teritoriji, "to je u stvari insistiranje i pokušaj razgradnje ustavnog uređenja BiH".

"Do sada su u funkcionisanju dejtonskog modela mnogo više do izražaja došli elementi centrifugalnog djelovanja prema centru, a vrlo malo svi oni elementi koji su trebali da igraju funkciju integracije bosanskohercegovačkog društva. Prije svega, poštovanje ljudskih sloboda i prava, na kraju krajeva i poštovanje izvornog Dejtona. Na primjer, da se provodio Aneks 9, koji podrazumijeva javne korporacije, tada bi se uspostavilo jedno vezivno tkivo na području cijele BiH", naveo je Trnka.

Kazao je da, između ostalog, i to je danas konstatovano u raspravi, bilo je čak i pokušaja da se vrši revizija Dejtonskog sporazuma kao što je primjer Zakon o Vijeću ministara, gdje je princip proporcionalnosti koji je opšti princip koji se primjenjuje na sve institucije javne vlasti poremećen i uveden princip pariteta u Vijeće ministara.

Trnka ističe da, prema Ustavu, izričito je propisano da paritet dolazi u obzir u domovima naroda i u Predsjedništvu BiH. U svim ostalim institucijama je princip srazmjerne zastupljenosti.

"Ovo su neke od ideja koje su ovdje iznesene, ali pošto je ovo akademska rasprava, većina se saglasila s tim da svaka ideja da je konsocijacija podloga za budući razgovor o razvoju ustavnog i političkog sistema u BiH je apsolutno neprihvatljiva", zaključio je Trnka.

Jedan od učesnika okruglog stola Tahir Herenda je kazao da, ono gdje misli da postoji opšti konsenzus, jeste da je bilo kakva daljnja etnoteritorijalizacija BiH neprihvatljiva.

"Dakle, dosadašnja etnoteritorijalizacija je već dovoljno proizvela centrifugalnih sila, blokada i mobilnosti državnog nivoa, otežavala konsenzus i bilo kakvo dalje hodanje tim putem nije dobro za budućnost BiH, niti bilo kojeg od tri konstitutivna naroda, niti bilo kog građana u BiH. Ono što bih ja dodao jeste da konsocijacija ne podrazumijeva nužno etnoteritorijalizaciju", kazao je Herenda.

Dodao je kako vjeruje da BiH ima obilježja konsocijacijske demokratije.

"Naglašavam da nužno ne dijelim taj stav sa članovima ovog skupa i mislim da bosanskohercegovačka konsocijacija na nekom nivou jeste i nužnost u BiH, nemoguće se saglasiti oko bilo kog drugog modela. Međutim, ono što ja vjerujem jeste da mi, ako poredimo BiH sa drugim konsocijacijama, imamo jednu od najrigidnijih, najkorporativnijih konsocijacija u uporednom pravu. Pravi smjer za BiH jeste liberalizacija postojećeg sistema", kazao je Herenda.

Dodao je da su učesnici skupa govorili i o tome da su veto mehanizmi koji postoje u BiH izrazito velika prepreka ka jednom normalnom funkcionisanju države.

"Jedan otvoren razgovor o sužavanju veto mehanizama je nešto što bi bila dobra početna tačka za poboljšavanje prohodnosti sistema u BiH, poboljšavanje efikasnosti zakonodavnog nivoa vlasti, a time i poboljšanje kvalitete svih građana u BiH. Da sumiram, mislim da su ideje liberalne konsocijacije kakve postoje drugdje u svijetu, prije svega u Sjevernoj Irskoj, nešto što bi na kraće i na srednje staze trebalo da bude inspiracija Bosni i Hercegovini", kazao je Herenda.

Jedan od učesnika Enver Halilović je kazao da se na ovom skupu osvrnuo na činjenicu da je svaki model konsocijacijskog uređenja države "jedan oblik kolonijalnog odnosa i uređenja političkih odnosa u državi, da je on jedna odlika i karakteristika, prije svega, kulturoloških i etničkih rasističkih poredaka i međusobnih podjela i da on ne vodi solidarnosti i uzajamnom razumijevanju među ljudima, nego da povećava i stvara razdore među ljudima".

Također je naveo da je "podjela u BiH napravljena sa Dejtonskim sporazumom po etničkom principu, administrativna podjela države, jedna vrsta političkog zločina nad historijom BiH".

"Takve podjele u BiH nikad tokom historije nije bilo, niti u osmansko doba, niti u austrijsko doba, niti u jugoslovensko doba jedne ili druge Jugoslavije. Prema tome, takav model dalje razvijati i nastavljati je apsurd kojim se ide samo do toga da proizvede jednu konačnu disoluciju BiH", kazao je Halilović.