Da li je današnji prijedlog HDZ-a o izboru članova Predsjedništva dogovoren s Trojkom ili nije?
Postavlja se pitanje da li je prijedlog Čovića rezultat kompromisa postignutog sa strankama Trojke, odnosno iznesenih prijedloga svih uključenih strana tokom sastanka u Laktašima 18. januara, a što ne tvrdi samo on?
Čović tvrdi da je to bio prijedlog iz Mostara na sastanku s Trojkom u slučaju da se Ustav ne bi mogao promijeniti.
"Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz Trojke pod uslovom da se ne može promijeniti ustav - nemijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu. Ništa se ne mijenja u Republici Srpskoj, ni u Federaciji Bosne i Hercegovine pri izboru bošnjačkog člana Predsjedništva, ali smo dodali uslovnu katerogiju. To je da onaj ko bude prvoplasirani pri izboru hrvatskog člana, mora biti prvi u barem tri kantona od pet kantona (ZHK, HNK, SBK, Livanjski i Posavski). Ako ne bude u tri, onda bar u dva kantona. Ako ne bude u dva, barem da bude u jednom kantonu", obrazložio je Čović.
Premijer Federacije BiH i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je upravo nakon sastanka u Mostaru, o kojem je Čović govorio, prvi put spomenuo HDZ-ov prijedlog izmjene načina izbora članova Predsjedništva i kazao da je na stolu opcija da se ide samo u izmjene Izbornog zakona, ako već Ustava ne bude moglo.
"Danas je svako iznio svoje viđenje izmjena Izbornog zakona, govorili smo o konkretnim rješenjima i konkretnim prijedlozima. Čuli smo jedan prijedlog HDZ-a koji se dosta razlikuje od dosadašnjeg i koji je dosta konkretan. Naravno, i mi smo imali svoje stavove i prijedloge; sada je podijeljeno mišljenje da li ćemo ići u izmjene Izbornog zakona koje će podrazumijevati izmjene ustava što je nekakva naša pozicija, ali i HDZ-a; ili ćemo morati mijenjati samo izborni zakon bez ustava", kazao je Nikšić.
Ipak, u zapisniku sa sastanka u Laktašima koji je objavio Nikšić čini se da prijedlog podrazumijeva promjenu Ustava, iako se to eksplicitno ne tvrdi, a ne samo Izbornog zakona.
"Izbor članova Predsjedništva BiH: prijedlog HDZ BiH je da kandidata iz reda bošnjačkog naroda bira čitava FBiH, za kandidata iz reda hrvatskog naroda se predlaže promjena na ranije predloženi način HDZ-a BiH, a za kandidata iz reda srpskog naroda radi usklađivanja sa sudskim odlukama se, po istom prijedlogu, može definisati da se iz Republike Srpske bira 'Srbin i ostali', te isto tako da se definiše i u FBiH kako bi svi imali mogućnost da budu kandidovani", zapisnik je sa sastanka koji je objavio Nikšić na svom Facebook profilu 18. januara.
S druge strane, tokom gostovanja predsjednika NiP-a i šefa bh. diplomatije Elmedina Konakovića na Face TV-u kod Senada Hadžifejzovića 19. januara, dan nakon sastanka u Laktašima, upitan da objasni tačku u zapisniku koja govori o tome da Čović treba dostaviti nacrt Izbornog zakona svim stranama do ponedjeljka, a što je predsjednik HDZ-a danas učinio, Konaković je objasnio šta bi taj nacrt trebao predstavljati.
"On recimo zbog svog prijedloga i slušanja naših stavova treba dostaviti neku formu prijedloga koja ima unutra sve ovo o čemu ja govorim", rekao je Konaković, nakon što je prethodno kazao da je za brisanje etničkog prefiksa i izmjene Ustava i da to podržava Trojka.
Predsjednik NiP-a je na neki način kazao da bi taj prijedlog trebao obuhvatiti sve ono što su jedna i druga strana tražile tokom pregovora u Laktašima, neko kompromisno rješenje. Izjava je iz ove perspektive zbunjujuća jer Konaković je govorio i o promijeni Ustava, a što Čovićev prijedlog ne podrazumijeva.
Ipak, čini se da u konačnici oba prijedloga, današnji Čovićev i onaj objavljen u Nikšićevom zapisniku, za cilj imaju isti ishod, posredno osigurati da jednog člana Predsjedništva većinski izaberu Hrvati. Razlika je u tome da Čović misli da to može biti usvojeno bez promjene Ustava, dok dio stranaka Trojke tvrdi suprotno.
S tim u vezi ostaje nejasno šta je zapravo stav Trojke i da li je današnji Čovićev prijedlog zajednički ili nije. Tu konfuziju istovremeno su svojim izjavama stvarali Konaković i Nikšić.
Zapravo, Konaković je nakon sastanka u Mostaru Nikšića na neki način demantovao, jer se oglasio nakon izjave predsjednika SDP-a da su spremni ići samo u izmjene Izbornog zakona, bez diranja Ustava.
"Mi smo stava da se mora krenuti s izmjenama Ustava jer u sklopu izmjena Izbornog zakona za nas je imperativ rješenje presuda međunarodnih sudova i otklanjanje najveće diskriminacije na prostoru Evrope i svijeta, a to je da građani BiH ne mogu biti kandidati za člana Predsjedništva svoje zemlje, a onda bi u narednim danima/sedmicama trebalo pozvati i opoziciju da o tome porazgovaramo i vidimo da li su moguće te izmjene Ustava. Onda se možemo vratiti na neka konkretna rješenja po pitanju i članova Predsjedništva BiH", poručio je Konaković.
Zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić je u izjavi datoj nakon sastanka u Laktašima dodatno potvrdila da postoje određene razlike.
"Mislim da je ovo zapravo tek početak pregovora. Jer smo napokon došli u situaciju da tačno znamo šta želi Naša stranka, šta želi HDZ, šta želi NiP, pa i unutar Trojke, koje su to razlike u viđenjima situacije. Što se tiče Naše stranke za nas je vrlo jasno da se Izborni zakon ne može mijenjati, odnosno u onom segmentu koji se tiče izbora članova Predsjedništva, ne može mijenjati isključivo putem izmjena Izbornog zakona već moramo razgovarati o izmjenama Ustava", rekla je Ćudić nakon završetka sastanka u Laktašima", kazala je Ćudić.
Da li su oprečne izjave pitanje taktiziranja stranaka Trojke ili nesnalaženja ostaje da se vidi.
