Da li Evropu može spasiti životna filozofija koja je Finsku učinila uspješnom državom?

Neki od tih koncepata bili su praktični, kao što je dinamit Alfreda Nobela, švedska socijalna država, IKEA-in namještaj ili Nokijin mobitel. Ipak, neki od tih koncepata bili su više pomodni ili metafizički. Naime, Danci su Stari kontinent osvojili kinematografijom, kuhinjom i odnedavno konceptom hygge - stilom uređenja doma, koji je pretvoren u način života.

Sisu

Ipak, Nordijcima je sada potrebno nešto snažnije zbog prijetnje od ruske agresije. Kako piše list Economist, Finska ima upravo ono što joj treba u takvim okolnostima. Riječ je o onome što Finci zovu sisu - osobina ili filozofija kojom se spaja unutrašnja snaga, upornost i stav "mogu to", uprkos nedaćama. Dakle, sisu dolazi iz zemlje koja je prošla kroz mnogo toga.

Zemlje koja je bila pod vlašću Švedske, zatim Rusije, da bi 1917. stekla nezavisnost. Protiv Sovjetskog Saveza se borila dva puta da bi sačuvala svoju nezavisnost.

Njena granica s Rusijom je duga 1.350 kilometara, zbog čega je ranjiva. Međutim, Finci nisu u panici, naprotiv. Međunarodna istraživanja kazuju da u ovoj državi živi najsretnija nacija na svijetu. Ova nacija, poznata po stoičkom duhu, to smatra pomalo zbunjujućim. "Ako smo mi najsretniji, kako li je tek drugima loše", njihova je doskočica.

Ako se Evropljani osjećaju bespomoćno i depresivno, onda bi im Finci mogli reći da im je potrebno više sisu. Zamjenica šefice finskog nacionalnog sigurnosnog odbora Annukka Ylivaara je rat u Ukrajini istakla kao primjer važnosti psihološke otpornosti.

Spomenuti odbor okuplja sva relevantna ministarstva i agencije kako bi planirali moguće sigurnosne prijetnje. Omogućiti psihološku otpornost, obrazložila je Ylivaara, znači omogućiti Fincima da i usred krize mogu normalno živjeti - posjećivati muzeje, baviti se sportom itd. To znači i podstaći građane da učestvuju u nacionalnoj odbrani, dajući im osjećaj da aktivno doprinose sigurnosti svoje države.

Ovo je nešto što se počinje učiti u ranoj dobi. Pa tako djeca u rano jutro sama pješače do škole ili voze bicikl do škole, uče o sigurnosti u društvu, kako prepoznati dezinformacije na internetu itd.

Mladići imaju obaveznu vojnu službu dok je sve više djevojaka koje se dobrovoljno priključuju vojsci. Ankete pokazuju da bi se 80 posto Finaca borilo u oružanoj odbrani države. Taj postotak u ostalim evropskim zemljama je mnogo manji. Primjera radi, u Italiji iznosi 14 posto.

Mnogi odrasli Finci pohađaju višednevne sigurnosne kurseve. Riječ je o kursevima na koje se dolazi po pozivu. Među onima koji pohađaju te kurseve su političari i poslovni ljudi. Neki od njih će vam s ponosom kazati broj grupe u kojoj su pohađali kurs. Manji broj znači da ste ranije pozvani, što je prestižnije. Taj prestiž jednak prestižu stečenom magistriranjem.

Kada je neko dobro pripremljen kao Finci, lako je prihvatiti činjenicu da je Rusija prijetnja. Economist piše da je nacionalni karakter i historijska iskustva Finske moguće jednostavno prenijeti drugdje. Međutim, za to je potrebno vjerovati da postoji nešto za šta se vrijedi boriti.

Poruke nacionalne pjesme

Finska istraživačica Elisabet Lahti smatra da je Finska u posljednjih sto godina prerasla u veličanstvenu državu. Taj uspjeh je utoliko veći zbog toga što Finska nije uvijek bila onakva kakva je sada. "Nikada se ne stidi svog siromaštva, budi smiren, budi sretan, budi slobodan", stihovi su nacionalne pjesme "Maamme (Naša zemlja)" iz 19. stoljeća.

Finci nisu više siromašni, ali su još uvijek prilično stidljivi i manje samozadovoljni svojim bogatstvom nego druge zapadne nacije, piše Economist.