Da li će vlast dodatnim intervencijama obesmisliti predloženi zakon o sukobu interesa BiH?

Međutim, ističe Korajlić, u pojedinim segmentima je lošiji u odnosu na onaj prijedlog koji je bio u parlamentarnoj proceduri nekoliko godina, koji je u konačnici odbijen u Domu naroda BiH.

"Prvenstveno u pogledu statusa same Komisije koja treba da primjenjuje Zakon. Jer ovdje sada opet Ministarstvo pravde praktično predlaže nekakvo hibridno tijelo koje će biti pri agenciji za prevenciju korupcije, dakle, ne potpuno samostalno tijelo, iako se Zakom uspostavlja kao samostalno tijelo. Što može dovesti do problema u primjeni", kazala je Korajlić.

Po prijedlogu zakona predviđeno je da se za provođenje Zakona osnuje Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, sa sjedištem u Istočnom Sarajevu.

"Komisija je stalno i nezavisno tijelo uspostavljeno od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koje obavlja poslove iz svog djelokruga rada i nadležnosti propisanih ovim zakonom", stoji u nacrtu Zakona. Predviđeno je da Komisija ima sedam članova koje imenuje Parlament BiH.

Korajlić smatra da definisani način izbora Komisije u nacrtu, ostavlja prostor za stranačku kontrolu, odnosno kontrolu vladajuće koalicije.

"Imali smo zamjerke i na uopštene odredbe u pogledu toga kako će se primjenjivati sankcije jer se ostavlja na tumačenje u kojim slučajevima će se ovaj najoštriji dio sankcija izricati. S te strane ima prostora za unapređenje. Ali, opet je bolja varijanta u odnosu na ranije prijedloge koje je Ministarstvo pravde pokušavalo da progura kroz Vijeće ministara", rekla je Korajlić.

Istakla je da su predstavnici Transparency Internationala pribojavali toga da će kroz parlamentarnu proceduru, amandmanima, Zakon biti razvodnjavan i obesmišljavan.

"Ranije se uporno insistiralo na nacionalnom ključu/odlučivanju u okviru rada komisije. Mislim da je to nešto što će sigurno i dalje biti pitanje jer se time osigurava i stranačka kontrola nad radom Komisije. Ovo je sad tek vrhunac, da se skida s Vijeća ministara, da se prije nego što uopšte uđe u Parlament nešto mijenja, dorađuje. Vraćamo se na početak", smatra Korajlić.

Dodaje da je to nešto što se dešava i sa drugim zakonima, ili se njihov sadržaj amandmanima razvodnjava ili su zanemarivani svi komentari koji su dolazilikroz konsultacije.

"Nacionalno odlučivanje je prisutno u postojećem Zakonu, ali u nacrtu novog zakona nije predloženo. Dakle, gdje morate imati tačno određen broj Srba, Hrvata i Bošnjaka i Srba mora glasati po određenim odlukama ili biti prisutno na sjednicama. Sada je predviđena zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih, prema Ustava, po ugledu na druge institucije. Odluke se donose većinom. Ali, ono što nebi iznenadilo jer pojedine stranke, specifično HDZ, od početka su insistirale da ovaj dio mora biti ugrađen", rekla je Korajlić.

Naglašava da zbog toga nije isključeno da se vrati na doradu zbog ovakvih pitanja.

"Isto kao što su mijenjali nakon verzije u e-konsultacijama, u verziji koja je trebala biti razmatrana u Vijeću ministara su ukinuli 2/3 odlučivanje Komisije koja je nadležna za imenovanje članova Komisije. Time se trebalo postići da za saglasnost o imenovanjima članova Komisije treba postojati opšta saglasnost, odnosno i učešće predstavnika opozicije iz Komisije. Sad kad je to ukinuto vama je praktično dovoljno da postoji saglasnost samo članova vladajuće koalicije", zaključila je Korajlić.