Predsjednik RS-a
35

Da li bi prijevremeni izbori mogli biti pomjereni i šta u slučaju da SNSD ne prihvati izborni rezultat

Piše: N. V.
Brojanje glasova (Foto: T. S./Klix.ba)
Brojanje glasova (Foto: T. S./Klix.ba)
16.10.2025.
S obzirom na to da su pred Centralnom izbornom komisijom Bosne i Hercegovine dani ispunjeni mnoštvom obaveza koji se odnose na planiranje prijevremenih izbora u Republici Srpskoj, pitali smo ih da nam razriješe neke od najčešćih dilema u javnosti u vezi s ovim i sličnim događajima.
Ministarstvo finansija BiH na čelu sa Srđanom Amidžićem odugovlačilo je odobravanje budžeta za prijevremene izbore za predsjednika RS-a, stoga se pojavila bojazan da izbori neće moći biti pripremljeni do 23. novembra kada su raspisani.

Uz to, potrebno je provesti i proces javnih nabavki, koji može dodatno produžiti proces pripreme izbora, pogotovo u slučaju žalbi. Iz CIK-a poručuju da za sada prevazilaze sve probleme.

"Što se tiče prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što su osigurana finansijska sredstva sve aktivnosti provodimo po planu. Problem nam uvijek predstavljaju rokovi za javne nabavke koji se često poklapaju sa našim rokovima za izborne aktivnosti, ali i te situacije zasad prevazilazimo", kazali su.

Poseban problem su izbori u Bijeljini jer se Gradska izborna komisija oglasila da neće biti realizovani u ovom gradu jer članovi nisu dobili novac ni od prošlih izbora.

"CIK je u stalnom kontaktu sa organima vlasti u Bijeljini kao i sa Gradskom izbornom komisijom Bijeljina i nastoji se prevazići problem finansiranja. Za sada se kao opcija najavljuje rebalans budžeta. Vjerujemo da će problem biti uspješno riješen", kazali su.

Milorad Dodik je najavio da bi referendum mogao biti održan isti dan kada i prijevremeni izbori. Riječ je o ideji u kojoj bi pitali narod da podrže ili odbace odluke Suda BiH i CIK-a o oduzimanju mandata Dodiku. No, CIK-u nisu dostavili nikakav zahtjev u vezi s referendumom.

"CIK BiH nije razmatrao to pitanje, niti je do nas stigla bilo kakva zvanična najava ili upit, tako da nismo zauzimali stav o toj situaciji", kazali su.

Opoziciju posebno brinu potencijalne izborne manipulacije, a jedna od njih je i trgovina biračkim odborima. Ove godine su se, osim javno najavljenih kandidata iz SDS-a i SNSD-a, za izbore prijavili i nezavisni kandidati koji su u prethodnim ciklusima služili Dodiku za trgovinu biračkim odborima, kao i nekoliko slabo poznatih stranaka.

Stoga smo pitali CIK da li će ovi kandidati ostvariti pravo na članove biračkih odbora, a s obzirom na to da je visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio Izborni zakon BiH kako bi spriječio manipulacije u tim odborima.

"Pravo predlaganja kandidata za članove biračkih odbora imaju politički subjekti ovjereni za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika RS koji imaju kandidata, a koji su na posljednjim Općim izborima 2022. godine osvojili mandat u Narodnoj skupštini RS. U skladu s tim, dva ovjerena nezavisna kandidata nemaju pravo predlagati članove biračkih odbora", kazali su.

To znači da će, pored SNSD-a i SDS-a, pravo na biračke odbore imati i Savez za novu politiku Ekološka partija RS-a. Oni u javnosti nisu artikulisali imena svojih kandidata, koji su sada i zvanično ovjereni, zbog čega ostaje pitanje koja je njihova uloga na izborima i da li je cilj dobijanje biračkih mjesta u cilju trgovine?

Šta kad bi Dodik odbio priznati rezultate izbora?

Ono što nas je posebno interesovalo, s obzirom na to da Milorad Dodik često ne poštuje zakone Bosne i Hercegovine, jeste na koji način će CIK osigurati provedbu izbora i implementaciju izbornog rezultata.

"CIK BiH potvrđuje izborne rezultate i te rezultate objavljuje u službenim glasilima te izabranim zvaničnicima uručuje uvjerenje o dodjeli mandata nakon što se izjasne da prihvataju mandat. Preuzimanje novih izabranih dužnosti nije u nadležnosti CIK-a BiH", navode.

Stoga, u slučaju odbijanja izbornog rezultata, opet bi odgovornost pala na policijske i pravosudne strukture u državi zbog kojih je Dodik posljednji put napravio priličnu sigurnosnu krizu.

Hipotetički, kada bi pobijedio opozicioni kandidat, a vlast odbila prihvatiti rezultate i izaći iz predsjedničke palate, što nije tako nerealna situacija ako uzmemo u obzir Dodikovo nedavno odbijanje dolaska na saslušanje i pokušaj kriminalizovanja državnog pravosuđa, opet bi došli u situaciju narušavanja ustavnog poretka države.

U tom slučaju bi ponovo morala reagovati SIPA i Tužilaštvo BiH, ali i Ustavni sud BiH i drugi redovni sudovi u državi.

No, ukoliko sve bude po planu i bez opstrukcija, možemo očekivati da ćemo novog predsjednika RS-a zvanično imati mjesec dana nakon održanih izbora.

"Preliminarni rezultati prijevremenih izbora za predsjednika RS-a će biti objavljeni do ponoći izbornog dana, ali potvrđeni rezultati će biti objavljeni u roku od 30 dana od dana izbora, znači do 23. decembra 2025. godine", naveli su iz CIK-a.

Nova elektronska oprema na Općim izborima 2026.

Jedan od zadataka koji u predstojećem periodu čekaju CIK je i uvođenje elektronske opreme na biračkim mjestima. Ovakve, specifične izborne tehnologije ne mogu biti spremne za novembarske prijevremene izbore, ali bi trebalo sve biti završeno do oktobra naredne godine. Prvi korak - izdvajanje novca za nabavku opreme, umjesto nas napravio je visoki predstavnik.

"U skladu sa Odlukom visokog predstavnika u BiH kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine od 17.07.2025. godine, od 21.08.2025. godine su operativna sredstva od 112.500.000 KM za potrebe realizacije višegodišnjeg projekta uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini", kazali su iz CIK-a.

Naglašavaju da je primjena tehnologije biometrijske verifikacije birača i skeniranja glasačkih listića u cijeloj BiH složen proces u više faza.

"Prema usvojenoj Studiji izvodljivosti vremenski rok za osiguranje finansijskih sredstava bio je april 2025. godine, kako bi se osigurala nesmetana implementacija. Proces uvođenja specifičnih tehnologija u izborni proces u BiH podrazumijeva višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa u periodu 2025-2028. godina, u skladu sa dinamikom utvrđenom Okvirnim operativnim planom kojeg je usvojio CIK BiH. Za potrebe realizacije navedenog projekta u 2025. godini planirana je javna nabavka uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića, kao i javna nabavka softverskih licenci za te uređaje. Planiran je i razvoj sistema za upravljanje identitetom i izborima", navode.

U 2026. godini planirano je i osiguranje skladišta i prostora za konfiguraciju uređaja, javna nabavka papira i štampanje glasačkih listića, zapošljavanje osoblja koje će raditi na realizaciji projekta i provedbi izbora, edukacije i treninzi osoblja, edukacije birača, uspostava data centra hostinga (praćenje aktivnosti na terenu, call centar i pružanje prostora na serverima za pohranu i dostupnost web stranica ili aplikacija na internetu), kao i drugi poslovi potrebni za realizaciju projekta utvrđeni posebnim odlukama CIK-a BiH.

"Za neke javne nabavke zakonska obaveza je raspisivanje međunarodnog tendera, za čiju realizaciju je potrebno do tri mjeseca u idealnim uslovima, međutim eventualno ulaganje žalbi može značajno uticati na dužinu postupka. Zato je pred CIK BiH vrlo izazovan period. Iako je novac za realizaciju projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces osiguran sa višemjesečnim zakašnjenjem u odnosu na rokove planirane u Studiji izvodljivosti, CIK BiH će iskoristiti svoje znanje, iskustvo i sve kapacitete da uspješno implementira projekat", poručili su iz ove institucije.

Klix.ba čitajte i u našoj aplikaciji za iOS ili Android.

Možda vas zanima