Objavljujući danas te rezultate u Sarajevu, generalni tajnik CSS – BiH Denis Hadžović je kazao da CSS nije pronašao nikakve normativnopravne akte koji upućuju na kriterije po kojima se vrši imenovanje ambasadora u BiH te je, s obzirom na to, naglasio da je moguće kako su neka imenovanja ambasadora izvršena mimo kriterija koje je Ministarstvo potpisalo.
Iz provedenog istraživanja ostali su nejasnim i kriteriji imenovanja na ambasadorske dužnosti, „ako je zakonska osnova 15 godina“. Rečeno je da jedan od uvjeta za imenovanje na ambasadorsku funkciju, a to je 15 godina radnog iskustva na sličnim poslovima, određeni broj ambasadora ne zadovoljava. Važan uvjet, poznavanje stranog jezika, također, nije zadovoljen u potpunosti, kako od ambasadora tako i ostalih uposlenika upućenih na rad u DKP mrežu.
„Na bazi ankete koju smo obavili i koja je evolvirana od ambasadora, jedan broj dilpomata nije sposoban da s ovog aspekta obavlja povjerene aktivnosti, što se svakako odražava na kvalitet rada“, kazao je Hadžović, naglašavajući obavezu „prolaska svih uposlenika kroz određenu praktičnu obuku u ministarstvima“.
Ovi podaci, uz ukupno 37 preporuka, dio su istraživanja o radu i funkcioniranju MVPBiH s aspekta njegove organizacione strukture, kadrovske popunjenosti i osposobljenosti te finansijskog menadžmenta i sistema internih pravila, a sve s ciljem jačanja kapaciteta MVP-a BiH radi poboljšanja provedbe vanjskopolitičkih ciljeva ove zemlje. Motivi za istraživanje proistekli su iz evidentnog zastoja BiH na putu priključivanja evroatlantskim integracijama.
MVPBiH zapošljava osoblje na temelju Zakona o radu u institucijama BiH i Zakona o državnoj službi u institucijama BiH. Pojedine odredbe obaju zakona utječu na slabu kadrovsku popunjenost i funkcioniranje Ministarstva.
Rečeno je da je trenutna popunjenost kadrovima u MVP-u BiH između 70 i 80 posto, što se negativno odražava na obavezu ove institucije da kvalitetno i efikasno obavlja svoje zadatke.
„Kvalitet ljudskih resursa je, po mišljenju bivšeg ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića, veoma upitan i bilo bi potrebno da ovo ministarstvo provede postupak provjere kadrova. To je i učinjeno stupanjem na snagu Zakona o državnoj službi 2002. godine. Ali, uprkos tome, određene zakonske nedorečenosti, ostavile su mogućnost da se na radnim mjestima zadrže i kadrovi koji po svojoj profesionalnoj i stručnoj osposobljenosti ne ispunjavaju kriterije potrebne za rad u jednoj ovako prestižnoj instituciji“, kazao je Hadžović.
MVP-u BiH nedostaju orijentacija i sistematsko rješavanje budućih uposlenika. Poznato je da ovo ministarstvo nema diplomatsku akademiju, koju većina susjednih zemalja ima. Pored toga, u CSS-u naglašavaju kako nijedna visokoškolska ustanova nije prilagodljiva u tu svrhu, a „niti je MVPBiH tražio da se oformi slična institucija iz koje bi se obavljalo upošljavanje novih kadrova i vodila kadrovska politika za buduća vremena“.
Dio ove analize odnosi se i na finansijski menadžment i interna pravila. Naglašeno je da je godišnji budžet Ministarstva oko 40 miliona KM, a zabrinjavajućim se smatra to što nije prisutan trend povećanja tih troškova što ograničava motivaciju uposlenika i kvalitetno obavljanje poslova.
Tako Slovenija, s duplo manjim brojem stanovnika, troši oko 140 miliona ili Slovačka – s 5,4 miliona stanovnika izdvoji godišnje za troškove svog ministarstva vanjskih poslova oko 200 miliona.
Obavljena anketa CSS-a je pokazala i to da oko 60 posto ambasadora nije zadovoljno visinom mjesečne dotacije koju dobija, „tako da se ponekad suočavaju s elementarnim nedostacima u vezi s korištenjem telefona, grijanja i ostalih potreba iz funkcioniranja Ministarstva.“
Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH Zoran Perković ocijenio je CSS-ovo istraživanje, ali i preporuke i sugestije ove kratke studije, veoma korisnim.
Podsjetio je da je u skladu s Ustavom BiH nadležnost za vođenje vanjske politike povjerena Predsjedništvu BiH, parlamentu i MVP-u BiH, kao glavnom operativcu, ali i Direkciji za evropske integracije BiH.
„Da bismo imali kvalitetan mehanizam koji skladno funkcionira, moraju se među različitim institucijama na nivou države, u okviru administracije i MVP-a BiH i njegove DKP mreže uskladiti i isharmonizirati poslovi“, kazao je Perković.
Posebno je ukazao na problem kadrova koji se educiraju, steknu iskustvo i napuštaju ne samo MVPBiH nego i druga ministarstva. Razlog odlascima je u niskim plaćama, „koje nisu motivirajući faktor, prvenstveno za mlade ljude koji dolaze s kvalitetom i poznavanjem stranih jezika“.
Na kraju je kazao da je na nivou MVP-a BiH oformljena stručna komisija koja će izanalizirati postojeću strukturu, sagledati preporuke i inicijative, koje će doći i iz DKP-a, te na temelju svega toga i realnih mogućnosti MVP-a BiH dati svoj prijedlog strukture ovog ministarstva.
„To znači da će sigurno doći do sigurnih izmjena u toj strukturi“, naglasio je Perković.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
