Crvene linije u Sarajevu: Postavili smo principe koje mogu ujediniti cijeli probosanski blok

Predsjednik Crvenih linija Kemal Ademović kazao je da su, u ovoj buci koju proizvode političke svađe i populistička nadglašavanja, Crvene linije jedine ponudile smislenu i neophodnu ideologiju koja može okupiti probosanske snage na braniku države.

"Crvene linije su patriotski odgovor na sve nasrtaje s kojima se Bosna i Hercegovina trenutno suočava. Crvene linije nisu lahka politička priča. One su težak politički koncept zato što je država u teškoj situaciji, i odgovor na to stanje može biti samo težak i ozbiljan", rekao je Ademović.

Dodaje da u aktuelnom trenutku nikome ne bi trebalo biti do šale.

"Nismo nijedna ni druga Trojka, ni neka treća trojka, nego svojevrstan korektiv između tih blokova. Sa većinom smo, nažalost, došli u 'sudar' upravo zbog nekoliko važnih, kritičnih tema za opstanak ove zemlje. Jedan od njih je državna imovina. Riječima je svi političari štite, a u praksi su zagazili debelo u blato. I tu smo se razišli. Jer čiji je grunt, toga je i država! Zato je državna imovina najdeblja crvena linija", dodao je Ademović.

Osvrnuo se i na situaciju u Kantonu Sarajevo.

"Mi smo prije nekoliko godina započeli određene reforme u Kantonu Sarajevo, tamo gdje smo imali prostor za utjecaj. I napravili smo programsku vlast. Ona je nekoliko godina davala dobre rezultate i učinjeni su vidni iskoraci. Međutim, skrenulo se sa programskih šina i dnevni redovi su postajali želje ko zna koga i kakvih interesa, a ne mjere iz programa. Tako je programska vlada već par godina upala u krizu i nije iz nje izašla", poručio je.

Posebno se osvrnuo na borbu protiv droga.

"Zamolit ću da jednu poruku dobro zapamtite. Droga je ušla u osnovne škole. Postala je prijetnja po nacionalnu sigurnost. Desetine hiljada korisnika droge je u Kantonu Sarajevo. Uništava nam najpotentniji dio društva, djecu i mlade. Policija ne može taj problem sama riješiti. Ali možemo svi zajedno, ako ustanemo - i škole, i socijalne ustanove, i zdravstvo, i porodica. Djecu nam ubijaju najgorim drogama i ti koji to rade najgori su sloj društva. Ta borba mora biti beskompromisna", poručio je Ademović.

Na skupu su se obratili i kandidati za državni, federalni i kantonalni nivo vlasti iz Tuzlanskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona Sarajevo: Emina Džano, Đenan Mulić, Nadija Lučarević, Željko Panić, Tajma Bešo, Mujo Mujkić, Salko Pašović, Rusmir Pobrić i Melisa Hasanović.

Kandidat Crvenih linija za Parlament Federacije BiH Mujo Mujkić govorio je o putnoj blokadi Tuzlanskog kantona.

"Regija sa preko 400.000 stanovnika, koja proizvodi i hrani ogroman dio ove zemlje, nema ni jedan jedini kilometar autoputa ili brze ceste. To je nacionalna sramota", poručio je Mujkić.

Nositeljica liste Crvenih linija HNK za Parlament Federacije ukazala je na nejednakost i segregaciju koja se sprovodi u Hercegovini.

"Ne tražimo ništa više od onoga što piše u Ustavu - da isto pravo vrijedi za svakoga, u svakom gradu, i Sarajevu, i u Banjaluci, i u Mostaru, i u Stocu", kazala je Bešo.

Kandidati za Skupštinu Kantona Sarajevo predstavili su dijelove programa, fokusirajući se na zaštitu dostignutih prava u podršci porodici, malom preduzetništvu i mladima, zatim na reformu obrazovanja u kontekstu uvođenja dualnog obrazovanja, unapređivanja koordinacije i upravljanja javnim saobraćajem, poboljšanju odnosa prema rubnim dijelovima Kantona te značajno unapređenje komunalnih usluga u KS.

O planu Crvenih linija za državni nivo vlasti govorili su nositeljica liste za Parlamentarnu skupštinu BiH Melisa Hasanović i kandidat za PSBiH Rusmir Pobrić.

"Hoćemo jake institucije i agencije koje mogu raditi svoj posao. Posebno moramo ojačati zaštitu granice, jer preko nje prolaze i droga i kriminalci. Sigurnost naših porodica traži rad, opremu i odgovornost, a ne samo izjave pred kamerama", kazala je Hasanović.

Pobrić je govorio o institucionalnom programskom pristupu umjesto krupnih riječi, navodeći primjer jedne od programskih mjera za državni nivo vlasti.

"Rekli smo da ćemo jačati državno Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine. Relativno nepoznatu instituciju široj javnosti. Možda bismo više političkih poena dobili da samo kažemo onu popularnu "niko sa sobom ne može iznijeti bosanske zemlje osim koliko mu je blata na cipelama!", ali mora postojati institucija koja će to provesti. Zato je naš fokus na Pravobranilaštvu BiH, makar i ne bilo popularno, ono je od presudnog značaja da zaštiti imovinu Bosne i Hercegovine u pravnim procesima, i njen značaj se može mjeriti u stotinama miliona ili milijardama KM, jer spašava imovinu takve vrijednosti i čuva zemlju od pljačke i rasparčavanja", poručio je Pobrić.