Čović zaboravio na zahtjeve EU: Uvjet Brisela nije uspostava vlasti, već ukidanje prava veta

Čović zaboravio na zahtjeve EU: Uvjet Brisela nije uspostava vlasti, već ukidanje prava veta
45
Ervin Mušinović
1.11.2019. u 16:26
66
komentara
45

dijeljenja
Čović zaboravio na zahtjeve EU: Uvjet Brisela nije uspostava vlasti, već ukidanje prava veta Foto: I. Š./Klix.ba
Da su domaći političari zaboravili na 14 uslova koje je Evropska unija (EU) postavila pred Bosnu i Hercegovinu dokazuje izjava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o tome da je uspostava državne vlasti jedini uvjet koji BiH ima da postane kandidat za članstvo u EU.
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović izjavio je medijima kako je "uspostava vlasti jedini uvjet da BiH zajedno sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom postane kandidat za članstvo u Evropskoj uniji".

Čović je otišao čak tako daleko da je ustvrdio kako je Bosna i Hercegovina već odavno ispunila sve uvjete predajom upitnika i dodatnih odgovora izražavajući vjeru da se naredna dva mjeseca mogu stvoriti tehnički preduvjeti, a to je vlast koja normalno funkcioniše i radni ambijent u BiH.

"Svi drugi, formalni uvjeti koji su pred nas stavljeni, potpuno su ispunjeni i ako budemo dovoljno mudri i odlučni, u maju, kada će se o tome odlučivati u Zagrebu, možemo biti u istom pregovaračkom procesu zajedno s dvije spomenute zemlje", kazao je Čović.

Međutim, izjave lidera HDZ-a BiH ne odgovaraju činjenicama. Takve izjave u proteklom periodu davao je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji pokušava evropskim putem naše zemlje izvršiti pritisak na probosanske stranke da formiraju Vijeće ministara BiH bez slanja Godišnjeg nacionalnog plana (ANP) u sjedište NATO-a.

U kontekstu zahtjeva Evropske unije važno je podsjetit da je krajem maja 2019. godine centralnim vlastima naše zemlje dostavljeno Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn tada je kazao kako "mišljenje jasno navodi šta je potrebno da BiH uradi kako bi se pripremila za članstvo u EU".

U Mišljenju Evropske komisije precizno je navedeno 14 ključnih prioriteta koje bosanskohercegovački političari trebaju ispuniti da bi se izdala preporuka za otvaranje pregovora o pristupanju. To znači da su samo bezuvjetno prihvatanje i implementacija 14 preporuka Evropske unije, a ne uspostava vlasti, uvjet za kandidatski status BiH.



Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji bi funkcioner trebao nakon postizanja političkog dogovora (koji je neizvjestan) preuzeti predsjedavanje Vijećem ministara BiH, već je otvoreno poručio kako nema namjeru pristati na neke od uvjeta Evropske unije koji bi doveli do preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju. Na drugoj strani, HDZ BiH nikada se nije izjasnio o tome da li su njihovi parlamentarci i ministri spremni prihvatiti uvjete EU.

Podsjećanja radi, samo neke od 14 preporuka odnose se na izbore koji trebaju biti provodeni u skladu s evropskim standardima, provedbom OSCE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, usvajanjem nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU, uvođenjem klauzule koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU, uspostavljanjem pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini, osiguranje jednakosti i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci) i osiguranje da se sva upravna tijela, kojima je povjerena provedba pravne stečevine, temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom.

Svakako, jedan od uvjeta Evropske unije jeste i nastavljanje reformskih procesa. Aktuelni saziv Vijeća ministara BiH na čelu s Denisom Zvizdićem već je usvojio Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvještaja Evropske komisije, a ovaj važni dokument sadrži 729 planiranih mjera za provedbu 115 prioriteta.

U Analitičkom izvještaju Evropska komisija je odredila 115 prioriteta u okviru političkog i ekonomskog kriterija te 33 pregovaračka poglavlja na kojima institucije u Bosni i Hercegovini trebaju ubrzano raditi, a što će Evropska komisija procijeniti u narednom Paketu proširenja u proljeće 2020. godine.

Činjenica je da bi važna poruka za Evropsku uniju bila deblokada rada Parlamentarne skupštine BiH koju od decembra 2018. godine opstruišu parlamentarci iz reda SNSD-a odbijajući učestvovati u radu državnog organa zakonodavne vlasti sve dok Predsjedništvo BiH ne imenuje novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH.



Deblokiranjem rada Parlamentarne skupštine BiH, osim što bi se napokon poslala poruka građanima BiH da državni zakonodavci ne primaju enormno visoke plaće i ostale naknade za nerad, otvorila bi se i mogućnost usvajanja reformskih zakona i višemilionskih finansijskih sporazuma koje je Vijeće ministara BiH već uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH.

Također, bez normalnog rada državnog organa zakonodavne vlasti nemoguće je osigurati normalno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta, a što je također navedeno u 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje skoro pet godina nalazi se u potpunoj blokadi zbog opstrukcija u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH kojim trenutno predsjedava upravo Dragan Čović. Evropski zvaničnici su već nekoliko puta upozoravali bh. zakonodavce na važnost rješavanja ovog problema, a o kojem je 2017. godine bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Cristian Dan Preda obavijestio i predstavnicu Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnosne poslove Federicu Mogherini.

Razlog nefunkcionisanja Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta u krajnju ruku može se okrakterisati bizarnim. Naime, delegati u PSBiH koji imaju mjesto prebivališta na teritorij bh. entiteta RS insistirali su na tome da se u poslovnik zajedničkog tijela BiH i Evropske unije uvede princip entitetskog glasanja.

Parlament Evropske unije već je upozorio Bosnu i Hercegovinu kako im ne pada na pamet da u Evropski parlament uvode bosanskohercegovački sistem etničkog i entitetskog glasanja.
Prijavi grešku


Komentari (66)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...