Online konferencija
791

Čović poručio EU parlamentarcima: Zalagat ću se za donošenje evropskog ustava u BiH

A. B.
Čović je govorio i o neophodnoj Izmjeni Izbornog zakona u BiH (Foto: FENA)
Čović je govorio i o neophodnoj Izmjeni Izbornog zakona u BiH (Foto: FENA)
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović obratio se večeras zastupnicima Evropske narodne stranke (EPP) u Evropskom parlamentu na posebnoj videokonferenciji posvećenoj 25. godišnjici Dejtona. Istakao je da će se zalagati za donošenje evropskog ustava u BiH.

Čović se obratio predsjedniku EPP-a Manfredu Weberu rekavši da je BiH multinacionalna država koja funkcioniše na bazi priznanja i jednakosti tri konstitutivna naroda bez obzira na varijacije u njihovoj brojnosti i demografska kretanja na području ove države. Naglasio je kako se treba insistirati i raditi na njenom putu ka EU.

"Nažalost, ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda često uzrokuje funkcionalan zastoj u institucijama i nazadovanje u provedbi ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi građani u Bosni i Hercegovini budu osjećali sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu priznati, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na društveno-ekonomska pitanja. Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduslov, bez daljnjeg odgađanja treba promijeniti Izborni zakon, znatno prije Općih izbora 2022. godine", kazao je Čović.

Kazao je da je zbog toga nužno da BiH dobije svoj kandidatski szazis u julu 2021. te da se usvoje Izmjene Izbornog zakona u prvih šest mjeseci ove godine naglasivši da on ne smije biti cilj sam po sebi već prvi bitan korak u stabilizaciji politike bez koje nema ni stabilnog euroatlantskog puta.

"Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostvarenje naše pune integracije u Europsku Uniju. Stoga ću se zalagati za donošenje europskog ustava – onakvog kakav je primjeren, moguć i potreban za europsku Bosnu i Hercegovinu, s kojim ona može ući u punopravno članstvo Europske unije. Naš novi Izborni zakon mora biti takav da integrira političku tradiciju jednakopravnosti i slobode, kako za svakog pojedinca tako i za sva tri konstitutivna naroda", pojasnio je Čović.

Naglasio je da se svi slažu da BiH svoj ustavni okvir mora uskladiti sa svojim osnovnim ustavnim načelima i normama koje proizlaze iz Evropske konvencije o ljudskim pravima.

"Držim da je to moguće postići ne gubeći iz vida ustavnu kategoriju konstitutivnosti naroda, koja zauzima centralno mjesto u ustavnopravnoj tradiciji Bosne i Hercegovine, a potom i odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima i važećim presudama Evropskog suda za ljudska prava koje čekaju izvršenje Bosne i Hercegovine. Koristim ovu priliku još jednom potvrditi punu posvećenost hrvatskih predstavnika u zajedničkom radu na realizaciji zaključaka Evropske komisije djelovanjem u okviru nadležnih institucija na državnom nivou", dodao je.

Spomenuo je i historijske izbore u Mostaru nakon 12 godina rekavši da su oni, iako su smatrani značajnim pomakom, iznjedrili niz nepravilnosti i nepovjerenja prije svega u Centralnu izbornu komisiju.

"Na sve nepravilnosti s kojima smo se suočili u ovom periodu redovno sam upozoravao EPP kao našu političku grupu, ali i brojne druge EU zvaničnike i međunarodne službenike u BiH. Ipak, izbori su okaljani fiktivnim glasačima i glasanjem s lažnih adresa kako bi se izmijenila izborna volja u gradskim područjima s pretežno hrvatskim stanovništvom, isto kao što je došlo i do noćnog brojanja, ponavljanja brojanja, manipuliranja izbornim ishodom i, pored svega toga, jednomjesečnog brojanja glasova. Iako je HDZ BiH ostvario apsolutnu pobjedu i još jednom zadobio snažnu podršku žitelja, procijenjeno je kako nam je otuđeno otprilike 2.000 glasova", tvrdi Čović.

Komentarisao je i migrantsku krizu koja sve više uzima maha u BiH, navodeći da se ovaj problem mora riješiti na jedan konstruktivan način na koji neće biti ugroženi stanovništvo, stabilnost, prosperitet i partnerstva sa međunarodnim organizacijama.

"Svjesni smo kako smo u ovom pitanju najvećim dijelom tranzicijska zemlja, ali ne možemo dozvoliti da se ova kriza, rukovođena jednostranim, nekoordiniranim i neplanskim potezima u organizaciji Ministarstva sigurnosti, nekontrolirano prelije na BiH u potpunosti. Humanitarni aspekt ovog pitanja je zabrinjavajući i nepobitan, ali je isto tako nepobitna stabilnost i zaštita naše domovine i stanovnika koji su naša primarna odgovornost", istakao je.

Na kraju govora se još jednom osvrnuo na podršku i saradnju sa evropskim partnerima naglašavajući da je opredijeljen za euroatlantski put BiH, ali samo uz jednakost i ostvarenje svih prava sva tri konstitutivna naroda u našoj državi.