Upozorili javnost
0

Civilno društvo: Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama BiH će ugroziti prava građana

S. M.
Foto: I. L./Klix.ba
Foto: I. L./Klix.ba
Organizacije civilnog društva, okupljene u Inicijativi za monitoring evropskih integracija BiH, upozoravaju na manjkavosti Prijedloga zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine, kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo na 9. sjednici 12.04.2023. godine.

Smatraju da ovaj prijedlog u pojedinim dijelovima ugrožava stečena prava i dostignuća iz postojećeg Zakona i nije u skladu sa međunarodnim standardima i praksama.

"Usvojeni Prijedlog značajno bi organičio pristup informacijama od javnog interesa, s obzirom na to da sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti. Predlagač ovog zakona je evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja", navodi se u saopćenju.

Tvrde da je Ministarstvo pravde BiH pokušalo replicirati model iz Hrvatske u kojoj je, za razliku od naše zemlje, ustanovljena nezavisna institucija Povjerenika.

"Proširenjem liste izuzetaka u pristupu javnim informacija i bez dodatnih garancija za primjenu izuzetaka, mogla bi se pogoršati primjena prava na pristup javnim informacijama čak i u odnosu na trenutno stanje", navodi se.

Zabrinjava ih i rješenje da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH preuzme ulogu drugostepenog organa za sve posebne upravne postupke pristupa informacijama na nivou države, te ističu da je ovo rješenje nepogodno dodatno razmotriti.

"Opšte je poznato da je Vijeće ministara imalo zastoje u svom radu i funkcionisanju, što se direktno odražavalo na stagnaciju postupaka, kršenje rokova, a samim tim i kršenje ljudskih prava. Istovremeno, nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja (čak 90 dana) u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa", istakli su iz organizacija civilnog društva.

Dodatno, zabrinuti su što se usvojenim Prijedlogom umjesto jačanja, umanjuje uloga Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, iako je ovo jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama.

"S druge strane, Prijedlog predviđa da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, pored uloge drugostepenog organa, istovremeno ima i mandat da predlaže institucijama preduzimanje mjera radi unapređenja ostvarivanja prava na pristup informacijama", stoji u saopćenju.

Izražavaju žaljenje da je Ministarstvo pravde BiH ignorisalo preko 200 prijedloga i komentara, koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane za vrijeme konsultacija o izmjenama zakona tokom 2021. godine.

"Također, indikativno je da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i ujedno bio drugostepeni organ po žalbama na rješenja o pristupu informacijama", navodi se.

Smatraju da je Prijedlog nakon dvije godine čekanja izvučen iz ladice i jednoglasno usvojen na Vijeću ministara, uprkos ranije upućenim kritikama.

"Članice Inicijative pripremaju amandmane na usvojeni Prijedlog zakona u cilju njegovog unapređenja i usklađivanja sa međunarodnim standardima. Istovremeno, pozivamo zastupnike, poslanike i delegate u Parlamentarnoj skupštini BiH, medije, stručnu javnost i građane da se uključe u raspravu o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama, te da, koristeći svoja ovlaštenja i ekspertizu, zajedno doprinesu usvajanju kvalitetnih rješenja u skladu sa EU standardima", navodi se u saopćenju.