Šta će na sve reći Berlin
294

Čije zahtjeve podržavaju strani pregovarači u Izbornom zakonu: Primjer Angeline Eichhorst

S. H.
Angelina Eichhorst (Foto: T. S./Klix.ba)
Angelina Eichhorst (Foto: T. S./Klix.ba)
Izvršna direktorica Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan i Tursku Angelina Eichhorst stigla je u Bosnu i Hercegovinu da, skupa s američkim izlasnikom Matthewom Palmerom, učestvuje u novoj rundi pregovora o izmjenama Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona.

Za razliku od Palmera, čija je uloga izazvala brojne komentare u javnosti, posebno nakon što je objavljen njegov non-paper u vezi s izmjenama Izbornog zakona, Eichhorst je ostala u sjeni. Međutim, kako saznajemo iz diplomatskih izvora, zapravo je Eichhorst mnogo više nego Palmer agilna u pregovorima o Izbornom zakonu, te u određenim segmentima pokazuje pristrasnost u korist HDZ-ovih zahtjeva.

Eichhorst i Palmer su i 2018. godine učestvovali u procesu pregovora o izmjenama Izbornog zakona u vezi sa provođenjem presude Ljubić. Podsjećamo, tada je razmatrano pitanje popunjavanja Doma naroda Federacije.

Palmer i Eichhorst su u junu 2018. godine, zajedno s tadašnjim ambasadorima SAD-a i EU Maureen Cormack i Larsom Gunnarom Wiegemarkom, organizirali sastanke političkih stranaka na kojima je razgovarano o rješenju.

Slično kao danas, tada se također vršio pritisak na probosanske političke stranke, prvenstveno SDP-a, SDA i DF-a, da popuste pred zahtjevima HDZ-a, koji je tražio da se prekine praksa da svi kantoni daju delegate u Klubu Hrvata, te da delegate u tom klubu daju samo kantoni s hrvatskom većinom.

Kako kaže izvor Klix.ba, upravo je Angelina Eichhorst tada presjekla, kazavši kako se ne može prihvatiti rješenje HDZ-a, ukoliko su protiv njega probosanske političke stranke koje su imale više od 600 hiljada glasača, u poređenju sa 119.000 HDZ-a.

Lekcije iz 2018.

Eichhorst je tada naučila lekciju, shvativši da se ne može gurati rješenje, koje odgovara HDZ-u, ako su probosanske stranke okupljene u jedan. Zato je upravo insistirala da se ne ponovi situacija iz 2018. godine, te je, kako je i naznačeno u Palmerovom non-paperu, bilo od najvećeg značaja izolirati SDP i NS od SDA i DF-a te reducirati format pregovora na Čovića i Izetbegovića.

To je na koncu pristup, koji sve vrijeme promovira i predlaže i sam Čović, insistirajući da pregovori trebaju biti između SDA i HDZ-a s obzirom na to da te stranke imaju najviše ruku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH s područja FBiH te da će ostale probosanske stranke pratiti šta se dogovori.

Uloga Hrvatske

Postoje informacije i da je Eichhorst i pod snažnim pritiskom predstavnika Republike Hrvatske u Evropskoj komisiji i Evropskom parlamentu, ali je ključni faktor njenog priklanjanja HDZ-u zapravo konformistički pristup, s obzirom na to da joj probosanske snage ne mogu stvarati glavobolju u Briselu, jer, za razliku od Zagreba, nemaju učešće u evorpskim institucijama.

Postavlja se, međutim, pitanje zašto su probosanske stranke pristale na reducirani format pregovora i zašto ne insistiraju da se pregovori vode na jednak način kao i 2018. godine, kada su sve zainteresovane strane istovremeno bile za stolom.

Razmjena teritorije i slučaj Kosovo

Eichhorst je, skupa s Richardom Grenellom i Palmerom, bila jedan od glavnih kreatora prijedloga o razmjeni teritorije između Srbije i Kosova, po etničkom principu. Tada je administracija Donalda Trumpa podržala takav prijedlog. To je nedavno potvrdio i njemački analitičar Bodo Weber.

U ključnom trenutku se uključila njemačka kancelarka Angela Merkel sazivajući, s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, sastanak s liderima država Zapadnog Balkana. Tada je jasno poručeno da ne može biti izmjene granica po etničkom principu, a inicijativa Angele Merkel je spriječila plan razmjene teritorije.

Kako naš izvor kaže i u pregovorima o Izbornom zakonu ključan će biti stav nove vlade u Berlinu, posebno nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nakon prodaje aviona Rafael, iskazao podršku Zagrebu po pitanju Izbornog zakona u BiH.

Ključno će biti da li će novi njemački kancelar Olaf Scholz ili ministrica vanjskih poslova Anaalena Baerbock poduzeti sličnu inicijativu onoj Angele Merkel iz aprila 2019. godine i spriječiti Eichhorst i Palmera da rješavaju sporove kroz etničke podjele.

U svakom slučaju, imperativ probosanskih snaga trebao bi biti, osim iznalaženja zajedničkog stava o konkretnim pitanjima izmjene Izbornog zakona (model za Predsjedništvo, pitanje Doma naroda FBiH) i internacionalizacija ovog pitanja i upoznavanje vlada svih važnih članica EU o pregovorima koji se vode.