U saopćenju za javnost INZ podsjeća da se sigurnost hrane odnosi na sve učesnike u prehrambenom lancu, od njive do trpeze.
"Da bi se implementirao HACCP, trebaju se ispuniti preduvjetni programi (koncepcijski/konstrukcijski, strukturni i operativni) i zahtijeva angažiranje svih uposlenih, kako upravljačkog tima tako i radnika. Kad se implementira, HACCP se mora održavati, prilagođavati, dopunjavati, voditi, dokumentirati i braniti. Dakle, ne treba biti 'mrtvo slovo na papiru' nego mora živjeti u praksi", naglašavaju iz INZ-a.
Naziv HACCP potječe od engleskog naziva Hazard Analysis Critical Control Points, što u slobodnom prijevodu znači "analiza rizičnih/opasnih kritičnih kontrolnih tačaka".
Podsjećaju da je, Zakonom o hrani BiH i pravilnicima proisteklim iz tog dokumenta (koji su poznati pod nazivom "Higijenski paket"), propisana obaveza svih subjekata u poslovanju s hranom (SPH) da su dužni u svojim objektima i proizvodnji uspostaviti Planove samokontrola zasnovane na HACCP principima.
"HACCP sistem zahtijeva od subjekata da stalno i aktivno bdiju nad sigurnošću svojih proizvoda (stalni monitoring nad procesom) u cilju eliminacije bioloških, fizičkih i hemijskih opasnosti što podrazumijeva primjenu dobre higijenske (DHP) i dobre proizvođačke prakse (DPP)", navodi se.
