Riječ stručnjaka
56

Cero o zakonu o nepokretnoj imovini RS-a: Država već razvlaštena, sada se to pokušava legalizirati

FENA
Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Muharem Cero, bivši član Komisije za državnu imovinu (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Bivši član Komisije za državnu imovinu Muharem Cero komentarisao je namjeru vlasti u Republici Srpskoj da u izmijenjenom sadržaju usvoji zakon o nepokretnoj imovini.
Konstatovao je da je novi prijedlog zakona malo drugačiji u smislu pravne leksike i pozivanja u njegovom obrazloženju te da se u suštini radi o istoj materiji, odnosno o javnoj imovini kojoj se pokušava osporiti kontinuitet.   

U osvrtu na činjenicu da je sporni zakon uvršten na dnevni red sjednice Narodne skupštine RS (NSRS) zakazane za sutra, primijetio je da je riječ o, kako je izjavio, neobičnom trenutku u kojem se to dešava, "u nekom mrtvom periodu, odnosno periodu kada se konstituira nova vlast u Bosni i Hercegovini". 

"Očekivano, kako je i najavljeno u više istupa političkih lidera iz RS da će se i nadalje istrajavati u rješavanju pitanja državne imovine na način što će se odreći pravo državi da se donose zakoni o njenom raspolaganju", ukazao je Cero.

Prema njegovim riječima, kada se radi o javnoj imovini, nije bitan samo kontinuitet, nego i njen karakter.

"Javna imovina je javna imovina, bez obzira da li je riječ o imovini koja nije kontinuirala, odnosno nije bila upisana u vlasničke knjige, jer po svojoj suštini radi se o javnim dobrima kao vlasništvu svih. Ne može biti obrazloženje da ona nije bila upisana, jer njena sadržina, a ne forma u ovom trenutku određuje nadležnost njenog regulisanja", mišljenja je.

Cero je istakao da se iz samog prijedloga spomenutog zakona može prepoznati da je sam čin preknjižavanja, odnosno razvlaštivanja države Bosne i Hercegovine već davno učinjen te da se zapravo radi o pokušaju legalizacije i zauzimanja pozicija u postupku rješavanja statusa državne imovine.       

U pogledu daljnjeg razvoja događaja, naveo je da novi pokušaj aktueliziranja spomenutog zakona otvara pitanje da li će visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristiti svoja ovlaštenja iz Aneksa 10 i bonske ovlasti te proglasiti sam prijedlog ili doneseni zakon ništavim, ističući da takvo djelovanje predstavlja pravo i obavezu visokog predstavnika.

"Jasno je da postoji pravno uporište da se reaguje na taj način, a ukoliko to izostane, za očekivati je da se ponovno pokrene apelacija/ocjena ustavnosti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine", naglasio je Cero.         

Podsjećamo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučujući o zahtjevu šest delegata Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine utvrdio da RS nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet spornog zakona o nepokretnoj imovini u RS.

Ranije je, istim povodom reagovao i visoki predstavnik, kada je iskoristio bonske ovlasti i suspendovao taj zakon, dan prije njegovog stupanja na snagu.