Članstvo u NATO-u
1

Centar za sigurnosne studije: Dodik uspješnije od partnera u vlasti promoviše svoje interese

A. Ku.
Foto: I. L./Klix.ba
Foto: I. L./Klix.ba
Iz Centra za sigurnosne studije navode da su nedavno objavljeni rezultati istraživanja američkog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) još jednom potvrdili potpuni krah aktuelne vlasti u provođenju politika integrisanja BiH u NATO.

Kažu da podatak koji pokazuje da samo tri posto Srba u BiH podržava članstvo u NATO, dok je 61 posto eksplicitno protiv bilo kakve veze s NATO-om, jasno ukazuje da je politička opcija Milorada Dodika (SNSD) daleko uspješnija u promovisanju svojih interesa u odnosu na partnere u državnoj vlasti.

"Začuđujuće je da niko od predstavnika HDZ-a BiH i Trojke ne čini skoro ništa kako bi zastupali politiku za koju se deklarativno zalažu, a što bi im trebala biti i obaveza u odnosu na iskazane interese i stavove njihovih glasača. Nedvojbeno i Bošnjaci i Hrvati u BiH iskazuju interes za euroatlanske težnje i vrijednosti otvorenih i demokratskih društava", navode iz Centra za sigurnosne studije.

Interes građana

Dalje navode, na to ukazuje najnovije istraživanje IRI-a po kojem 61 posto Hrvata i čak 76 posto Bošnjaka smatra da BiH treba postati članica NATO-a.

"Međutim, sudeći po nedostatku komentara i stavova političara o ovom pitanju, izgleda da uopšte ne mare za jasno artikulisane interese većine građana ili su se pomirili s očiglednim neuspjehom svoje politike u odnosu na Dodikove robusne i jasno definisane ciljeve. Činjenice same po sebi govore u prilog ovoj konstataciji, ali i o uspjehu čitavog niza dezinformacijskih kampanja koje sprovodi Rusija putem svojih proxyija u BiH", ističu iz Centra za sigurnosne studije.

Ističu da se od augusta prošle godine na sjednicama Vijeća ministara BiH nije se našla niti jedna tačka vezana za NATO, kao što su to obećali lideri SNSD-a, Milorad Dodik i Željka Cvijanović.

"Program reformi za 2023. godinu, koji je u prethodnim godinamaredovno dostavljan u sjedište NATO-a, nije našao svoju prohodnost čak ni unutar Komisije za saradnju sa NATO-om, kojom predsjedava zamjenik ministra vanjskih poslova i sekretar HDZ-a BiH za međunarodnu saradnju Josip Brkić. Ambasadorica SAD-a u NATO-u, Julianne Smith, u nedavnom intervju pozvala je zemlje članice Zapadnog Balkana da izdvajaju više za odbranu, jer to nalaže geopolitička situacija u svijetu. U odnosu na BiH, kazala je da se poduzimaju koraci na produbljivanju partnerstva s NATO-om, ali i da se očekuje transformacija i modernizacija oružanih snaga te izgradnja infrastrukture i dostizanja interoperabilnosti s ostalim članicama NATO-a", navode.

Podsjećaju da je Smith naglasila da se do samita NATO-a na kojem će se ujedno obilježiti i 75 godina postojanja najjače vojno-političke alijanse u historiji čovječanstva, očekuje da dvije trećine članica dostignu cilj izdvajanja za odbranu od 2 posto BDP-a.

Novac za odbranu

"Svakako da se to očekuje i od zemlje aspiranta za NATO članstvo, ali svjedočimo da su izdvajanja za našu vojsku na nivou od 0,8 posto visine BDP-a. Nastojanja ministra Heleza da se pokuša izboriti za veća budžetska izdvajanja za Ministarstvo odbrane i Oružane snaga BiH skoro s podsmijehom je komentarisao aktuelni kadar SNSD-a, ministar finansija i trezora Srđan Amidžić. Kako njegove partnerske kolege iz državne koalicije, ali i sa ostalih nivoa vlasti, nisu pokazale poseban interes ili zagovorale u političkim pregovorima identičan stav, stiče se utisak da ne postoji pretjerani interes za stavove građana koji članstvo u NATO-u vide kao garanciju mira i sigurnosti", kažu iz Centra za sigurnosne studije.

Podsjećaju da se nalazi nedavno sprovedenog istraživanja CSS-a o vanjskopolitičkoj i unutrašnjoj poziciji BiH u određenoj mjeri korespondiraju s nalazima IRI istraživanja.

Iako rađeno na manjem uzorku, 57 posto svih ispitanih opredijelilo se za euroatlanske integracije.

"Kada se posmatraju samo NATO integracije, one najveću podršku imaju među Bošnjacima i onima koji se nisu etnički izjasnili, dok se samo 3 posto Srba ispitanika opredijelilo za ovu opciju", kažu.

Dugo su u javnom diskursu nove vlasti opravdanje tražili u izdaji državnih interesa prethodne vlasti, ali nakon skoro godinu i pol neučinkovitog mandata po pitanju integrisanja u NATO, moramo se zapitati koju stvarno politiku promovišu politički lideri.

"Svakako je za vlast nepopularno povećavati izdvajanja za odbranu nauštrb socijalnih davanja, ali se čak i jedna njemačka državna koalicija, predvođena socijalistima, liberalima i zelenim, odlučila za provođenje takvih nepopularnih mjera pravilno sagledavajući kretanja na globalnom nivou. Stara krilatica kaže „ko ne hrani svoju vojsku, hraniće tuđu“ pa se nadamo da će vlast imati na umu ovu vjekovnu mudrost prilikom definisanja javnih politika koje bi trebale u najvećoj mjeri biti usmjerene na interese građana", zaključuju iz Centra za sigurnosne studije.