Školegijum
66

"Čemu (ne) učimo djecu": Udžbenicima se glorifikuje mučeništvo, a različitost navodi kao problem

Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
U Školegijumovoj 13. lektiri narodu izašla je knjiga analize sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta u osnovnim školama pod nazivom "Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu".

Na 338 strana podijeljenih u 6 poglavlja analizirano je u kojoj mjeri su novi udžbenici nacionalne grupe predmeta u skladu sa savremenim pedagoškim principima (kao što su interkulturalnost, univerzalne vrijednosti i ljudska prava, integrisano učenje i poučavanje te razvijanje kritičkog mišljenja).

Nakon završetka istraživanja istaknuto je da obrazovni sistem, a time ni udžbenici nisu bazirani na univerzalnim vrijednostima, već se oslanjaju na takozvani sociocentrički, konzervativni način mišljenja.

"U kontekstu vrijednosti to znači da analizirani sadržaj udžbenika nacionalne grupe predmeta zapravo podržavaju tradicionalni svjetonazor koji je konzervativan i koji govori da se treba poštivati određena hijerarhija, da se ne treba ništa mijenjati, da se treba prihvatati mišljenje većine bez propitivanja i donošenja vlastitih zaključaka i mišljenja", istakli su eksperti koji su radili na ovom istraživanju.

Istraživanje je također pokazalo da se u aktuelnim udžbenicima ne afirmišu vrijednosti demokratskog društva, aktivno građanstvo i socijalna uključenost, niti se u dovoljnoj mjeri potiču razvoj kritičkog mišljenja, kreativnost i aktivno učenje.

"Različitost se navodi kao problem, glorificira se mučeništvo i žrtvovanje za domovinu te reproducira samoviktimizacija. Tako koncipirani sadržaji ne vode promoviranju univerzalnih ljudskih vrijednosti, već dovode do toga da se zaključci donose na osnovu prigodnog uzorka", istakli su.

Dodaju da se u analiziranim udžbenicima kritičko mišljenje potiče deklarativno te da su rješavanje problema i multikulturalnost rijetko prisutni. U sadržajima su prepoznati i stereotipni prikazi gdje se na osnovu vrlo pojednostavljenih prikaza grupa naroda i geografskih područja donose zaključci koji su stereotipi i doprinose tome da se stvaraju određene predrasude.

"U više od 60 posto analiziranih lekcija ne nudi se mogućnost diskusije o sadržajima koji su prezentirani, ne potiče se rasprava, ne nudi se mogućnost analiza uzroka i posljedica, sadržaji su predstavljeni u formi jednostavnih deskripcija, a pitanja u vidu tvrdnji koje su odraz mišljenja i stavova autora. U više od 60 posto ne potiče se rješavanje problema, a u više od 30 posto preovladava pristup samo jedne, često nacionalne i politički obojene perspektive", kažu.

Rezultati su također pokazali da se u posljednjih deset godina (okvir u kojem su razvijeni udžbenici za nacionalnu grupu predmeta) nije desila nikakva suštinska promjena u pristupu i koncepciji obrazovanja. Istraživači su istakli da ovakvi udžbenici ne potiču afirmaciju univerzalnih ljudskih vrijednosti, ne potiču aktivno građanstvo i kritičko mišljenje, kreativnost niti aktivni angažman.

Urednik Školegijuma Nenad Veličković rekao je da je ovo knjiga koja daje analizu stanja, konstatuje da je ono loše te daje preporuke kako iz tog lošeg stanja izaći.

"Nudi alternativne pristupe, na umu ima da je prva korist koju neko treba imati od obrazovanja korist koju dijete treba imati od obrazovanja, a ne predstavnici određenih političkih opcija, partija i sve što uz to ide", rekao je Veličković.

Knjiga je poklon uz časopis Školegijum te je na taj način knjiga dostupna svima koje ova tema zanima.

"Roditelji ovdje mogu vidjeti šta to njihova djeca uče i zašto to nije dobro, mogu dosta naučiti i nastavnici i ova knjiga ih može ohrabriti da mijenjaju svoje prakse. Ona treba doći i u ruke onih koji kreiraju obrazovanje, jer su oni odgovorni za sve što smo pokazali da nije dobro. Ova knjiga pročitana na pravi način mogla bi utjecati na to da na sljedećim izborima obrazovanje zaista bude ozbiljno shvaćena tema", rekao je Veličković.

Istraživanje su zajednički proveli Fond otvoreno društvo BiH i proMENTE socijalna istraživanja, dok su istraživači i istraživačice: Andrea Soldo (voditeljica istraživačkog projekta), Adila Salibašić, Adisa Marshall, Damir Šabotić, Edin Radušić, Fahrudin Bičo, Melisa Forić, Namir Ibrahimović, Narcis Hadžiabdić, Nenad Veličković, Saša Buljević, Zlatiborka Popov Momčinović i Zurijeta Smajić.