Loši rezultati
6

CCI: Skupština HNK po učinkovitosti najgora u državi, a ni kantonalna vlada nije mnogo bolja

Klix.ba
Foto: Klix.ba
(Foto: Klix.ba)
Previranja na višim nivoima vlasti nisu se odrazila na funkcioniranje vladajuće koalicije u Hercegovačko– neretvanskom kantonu u prvih šest mjeseci 2017. godine, mogli bi smo to nazvati odnosima bez velikog povjerenja, ambicija i rezultata ali i bez blokada u radu institucija, bez obzira na brojne probleme, stoji u Monitoringu rada Vlade i Skuštine HNK kojeg su danas objavili Centri Civilnih Inicijativa.

"Krajem promatranog perioda, došlo je, nadati se, do konačnog razrješenja jednog od problema koji opterećuju odnose unutar vladajuće koalicije. Naime, nakon tri godine od spornog imenovanja komesara policije HNK, Kantonalni sud u Mostaru je presudio da je Vlada nezakonito zasnovala radni odnos sa trenutnim komesarom policije. Slijed događaja nalaže njegovo razrješenje, te provođenje i okončanje zakonite procedure imenovanja novog komesara. Presuda je donesena polovinom juna, ali još uvijek nije provedena. Očekujemo da ovo ne bude prostor novih političkih opstrukcija nego da se u Vladi i Skupštini i odgovarajućem nezavisnom odboru završi procedura u skladu sa zakonom i da konačno dobijemo profesionalnog kandidata koji će istjerati politiku iz MUP-a, koja je tamo već podobro raširila svoje pipke, komentar je iz opozicije, kojem se pridružujemo", kazala je Ana Lučić, glasnogovornica CCI-a.

Skupština HNK po produktivnosti je na pretposljednjem, a po učinkovitosti na posljednjem mjestu, u odnosu na sve ostale zakonodavne institucije u zemlji.

"Za pola godine realizirala je, u potpunosti, tek 19 mjera. Manje od toga realizirala je tek Skupština ZHK, 17, ali je ona ovaj rezultat ostvarila na manjem broju sjednica. S druge strane, Skupštine TK, USK i BPK, u istom su periodu realizirale 70 do 90 mjera, a Skupština KS čak 109. Što znači da Skupština KS svaki mjesec, u prosjeku, realizira gotovo isto toliko mjera koliko je Skupština HNK realizirala za pola godine", navode u CCI-u.

Najlošija realizacija Plana rada

I po broju usvojenih zakona, u prvoj polovini 2017. godine, Skupština je pri samom dnu.

"Za šest mjeseci finalno je realizirala tek tri zakona. Manje od nje jedino Skupština Kantona 10. Pored tri zakona usvojena u prijedlogu, još tri zakona su prihvaćena u nacrtu i poslata u daljnju proceduru. A Skupština je, u ovom periodu, dala i mišljenje na dva zakona sa federalnog nivoa", saopštila je Lučić, navodeći da je jedino po broju usvojenih strategija Skupština HNK iznad ostalih.

Rad Skupština HNK u ovom periodu obilježila je i najlošija realizacija programa rada, jer je realizirano tek 16 posto zadatih obaveza, a još nisu ni izvršene promjene ustava da bi se on usuglasio sa Ustavom Federacije BiH.

CCI navodi da u kontekstu loših rezultata Skupštine na izvjestan način presudnu odgovornost snosi Vlada HNK, kao priređivač najvećeg broja mjera koje dolaze na dnevni red.

Netransparentnost odlika i Vlade i Skupština

"Vlada, naime, svojom nedovoljnom učinkovitošću utječe i na učinkovitost i produktivnost Skupštine, ali ni Skupština ne koristi mehanizme koji joj stoje na raspolaganju kako bi Vladu prisilila na ozbiljniji rad, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu. Obje institucije imaju problema sa transparentnošću na osnovnom nivou, odnosno sa dostupnošću podataka o njihovom radu", saopštila je Vesna Milas iz Monitoring tima CCI-a.

Kod Skupštine se suočavamo sa nedostupnošću informacija sa sjednica skupštinskih radnih tijela a kod Vlade sa kršenjem Poslovnika i neusvajanjem zapisnika sa sjednica Vlade odmah na sljedećoj sjednici, nego njihovim višesedmičnim, pa ponekad i višemjesečnim gomilanjem, čime se utječe na pravodobno i potpuno informiranje javnosti o radu ove institucije.

"Vlada HNK u prvoj polovini 2017. godine doživjela je značajan pad produktivnosti u odnosu na prethodni periodu. Sa 430 mjera razmotrenih u drugoj polovini 2016. palo se na 369. Slabije rezultate od Vlade HNK, u promatranom periodu, imale su jedino vlade Posavskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona i Kantona 10. S druge strane Vlada Kantona Sarajevo, u istom je periodu, razmotrila tri puta više mjera", kazala je Milas.

Niska realizacija planiranih zakona

Pad u odnosu na prethodni period posebno je značajan u sferi realizacije zakona.

"Od 14 zakona utvrđenih u drugom polugodištu 2016. došlo se na svega šest u prvom polugodištu 2017. Od 184 mjere Programom rada Vlade HNK planirane za realizaciju u 2017. godini, u prvih 6 mjeseci ove godine realizirano je tek 43, odnosno 23 posto. Poseban problem predstavlja izuzetno niska realizacija planiranih zakona. Vlada je, za prvih šest mjeseci utvrdila tek 6 od 40 planiranih zakona. Što znači da bi, za potpunu realizaciju svog zakonodavnog plana za 2017. godinu, u drugoj polovini godine morala svaki mjesec utvrđivati toliko zakona koliko ih je utvrdila u čitavoj prvoj polovini godine", stoji u Izvještaju CCI-a.

Najviše sredstava Budžetom za 2017. godinu, planirano je za oblast "Plaće i naknade troškova zaposlenih" – cca 111 miliona KM. Što je 57 posto od ukupnog budžeta HNK. Budžetom za 2017. planirano je skromno smanjenje iznosa za bruto plaće i naknade troškova zaposlenih od cca 2 miliona KM.

Niti jedna žena

Uz Vladu ZDK, Vlada HNK jedina je kantonalna vlada koja u svome sastavu, nema niti jednu žensku osobu, čime je prekršen Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, koji precizno propisuje da je najmanja zastupljenost svakog spola 40 posto i da se sve drugo smatra diskriminacijom, čije se otklanjanje, ovim zakonom, zahtjeva.

Centri Civilnih Inicijativa istakli su potrebu povećanja učinkovitosti i Vlade i Skupštine HNK, u drugoj polovini 2017. i ostatku njihovog mandata, pogotovu u realizaciji zakona. I potrebu organiziranja tematskih sjednica i široke javne rasprave, o mjerama za dugoročno rješavanje najznačajnijih problema s kojima se suočavaju građani. Ističu i potrebu povećanja socijalne osjetljivosti, unutar institucija i usklađivanja primanja i privilegija političara sa općom situacijom u društvu. I potrebu pune transparentnosti u tom kontekstu, koja već duže vrijeme izostaje, potrebu rješavanja nagomilanih političkih problema, kroz dijalog, kompromis, međusobno uvažavanje i poštivanje principa pravne države. U tom kontekstu posebno je apostrofirano potrebu poštivanja Ustava i implementacije svih presuda ustavnih sudova.