Upitan da prokomentira najnoviju inicijativu EU da se ubrza proces provođenja ove presude, Sadiković navodi da se u osnovi radi o neadekvatnom pristupu, te da izlaz iz svojevrsnog "začaranog kruga" vidi u primjeni Evropske konvencije, podsjećajući da je to ono što je država BiH bila obavezna uraditi još 1996. godine.
"Primarna obaveza Bosne i Hercegovine prema Dejtonskom mirovnom sporazumu jeste da primjeni EK-a, kako je to definirano odredbom (član 2. tačka 2.) Aneksa 4. (Ustava BiH) i na način da se ona (EK) primjenjuje direktno i ima prioritet nad svakim drugim pravom, uključujući i ustavno", precizira Sadiković.
Naglašava da se primarna obaveza države u tom pogledu ne može svoditi samo na pitanje provođenja sudskih odluka u svakom pojedinačnom slučaju, ne dovodeći pritom u pitanje poštivanje presuda Suda u Strazburu.
"Kada bi se Evropska konvencija primjenjivala po presudama, odnosno onda kada neko ukaže na nesaglasnost ustava ili zakona s EK-om, onda bi to trajalo decenijama. EK se ne primjenjuje na osnovu pojedinačnih predstavki/presuda, nego se ona primjenjuje u cjelini, pa tek onda u pojedinačnom slučaju kao što je to predmet Sejdić i Finci, pojašnjava Sadiković.
Po njegovim riječima, suština ovoga spora je u tome što država BiH nije svoj Ustav usaglasila s EK-om, te tako nije "osposobljena" da može da primijeni bilo šta, pa ni presudu u konkretnom slučaju.
Uz ocjenu da pristup EU o ovom pitanju (reforma Ustava BiH) nije u skladu s općim institucionalnim okvirom Vijeća Evrope (VE), niti sa Statutom VE, Sadiković ponovno potcrtava da je primarni zadatak BiH da, kao svaka druga država-članica VE, cjelokupni svoj Ustav i pravni sistem dovede u sklad s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava.
"Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava je ustavni instrument evropskog javnog poretka, a po Daytonu i ustavni instrument bh. pravnog poretka", navodi Sadiković, zalažući se za cjelovito rješavanje problema proisteklih iz diskriminatorskih elemanata (odredbi) u Ustavu BiH, vezanih za status bh. građana, odnosno poštivanje njihovih ljudskih prava.
On u tom kontekstu, a u vezi s pitanjem evropskog integracijskog procesa, smatra da BiH nema uvjete, ne samo da podnese tzv. kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU, nego da ne zadovoljava ni kriterije za članstvo u VE, "jer ne ispunjava osnovni uvjet - da cjelokupni sistem bude u skladu s EK-om, kao što je to slučaj s ostalih 46 zemalja članica VE".
Štaviše, ističe da je primjena EK-a neophodni uvjet za evropski integracijski proces te da je ta konvencija referentni instrument za članstvo u EU.
Sadiković je mišljenja da ono na što se trenutno poziva BiH nije u skladu sa strukturom i suštinom evropskih integracija, posebno s VE i EU, "zato što se Evropska konvencija mora primijeniti u cjelini, a ne parcijalno".
Dodao je da primjena Evropske konvencije, zapravo, predstavlja minimum koji moderna država treba ostvariti u pogledu ljudskih prava, te da je to osnova za proširivanje liste ljudskih prava "na socijalni i ekonomski teren" (druga generacija ljudskih prava).
Na upit u vezi s obavezom EU da insistira na primjeni vlastitih instrumenata, u konkretnom slučaju Evropske konvencije, Sadiković navodi da to pitanje treba adresirati Evropskoj uniji, budući da se radi o pitanju koje predstavlja konkretnu obavezu zemalja-aspirantica za članstvo.
"EU je jedna od potpisnica Dejtonskog sporazuma kao specijalni pregovarač i to je činjenica koja otvara pitanje šta je ona (EU) učinila da se Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava primijeni u BiH", kazao je prof. emeritus Ćazim Sadiković u intervjuu za Agenciju FENA.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
