Dodao je da i u Evropi i u nacionalnim zemljama postoji porast divergencije, a ne smanjenje, što se i očekivalo, s obzirom na to da su uložena ogromna sredstva u regionalne politike.
"Potrebno je da se politike regionalnog razvoja dopunjavaju politikama i inicijativama lokalnog ekonomskog razvoja i tek u toj kombinaciji može se očekivati da se nešto ozbiljnije desi. Inače se ostaje na tome koliko će Evropa dati ili neće dati novaca", objasnio je.
Dodao je da su iskustva Hrvatske takva da je težište stavljeno na regionalni razvoj, a ne lokalni.
"Svjedoci smo da svjetska ekonomska i finansijska kriza traje već punih pet godina i da ortodoksni pristupi ne daju dobre odgovore koji bi dali rješenja", objasnio je Čavrak.
Zastupa ideju da rasprave o tome da li primijeniti kejnzijanska rješenja (kejnzijanska ekonomija zagovara miješanu privredu - odnosno dominaciju privatnog sektora, ali uz važnu ulogu vlade i javnog sektora) ili neoliberalna rješenja (neoliberalizam traži prebacivanje kontrole ekonomije od države na privatni sektor s uvjerenjem da će to dovesti do efikasnije države i poboljšanog ekonomskog zdravlja) je jalov posao te da bi trebalo pristupiti problemu na drugi način, odnosno da treba pristupiti heterodoksnim rješenjima.
"Rješenje treba tražiti na dva nivoa. To je globalni, jer države ne mogu riješiti određena pitanja. A drugi je lokalni ekonomski razvoj te razvoj lokanih prostora u kojima ljudi žive", objasnio je Čavrak.
Dodaje da rješenja nisu u slabljenu države ili povećanju tržišta, već u kombinaciji globalne koordinacije i lokalne inicijative.
Na pitanje da li se Evropa razvija i da li se povećava kvaliteta života u svim zajednicama, Čavrak je kazao da to nije tako, jer ljudi iz regiona još se iseljavaju.
"Iseljavanje mladih, obrazovanih Hrvata je u posljednjim godinama krize znatno intenzivirano, što znači da imamo velike gubitke bez obzira na to što se ulažu ogromna sredstva. Moramo razmisliti šta tu ne funkcioniše i mijenjati stvari", zaključio je zagrebački profesor Vladimir Čavrak.
