"Oni to trebaju uskoro učiniti, tako da se sljedeći izbori mogu održati na tim osnovama. Mi mislimo da BiH treba da postane normalna država s normalnom državnom strukturom, i to bi bile ustavne promjene na koje je pozvala državni sekretar Condoleezza Rice kada je primila lidere iz BiH u State Departmentu u novembru prošle godine", izjavio je Burns u razgovoru za Glas Amerike nakon susreta ministara vanjskih poslova zemalja članica Jadranske povelje - Albanije, Hrvatske, i Makedonije.
Sastanku su, na poziv pomoćnika američkog državnog sekretara Nicholasa Burnsa, prisustvovali i ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić i pomoćnik ministra vanjskih poslova SCG Željko Perović.
Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić novinarima je rekao da je BiH u procesu vojnih reformi i da tu nema bitnih prepreka, da je cilj Partnerstvo za mir i da se nada će nedovoljna suradnja s Haagom, kao prepreka na tom putu u ovoj godini, biti otklonjena.
"Ja se nadam da će sve ovo što se čini na međunarodnom planu, ne samo u BiH nego i drugdje, dati rezultate i da će se konačno riješiti taj problem pune suradnje sa Haagom. Mislim da je to posljednja prepreka koja je ostala da bi BiH postala punopravna članica Partnerstva za mir. Mislim i da stavovi gospođe Del Ponte, koja je bila u Sarajevu i koja nije bila previše kritična prema institucijama BiH, koje su, ipak, prošle godine napravile značajne rezultate, pokazuju da BiH polako ali sigurno ispunjava te uslove. Nadam se da će se konačno riješiti problem Karadžića i Mladića i da će se time steći uslovi da uđemo u porodicu zemalja NATO-a.".
Burns je, međutim izrazio nezadovoljstvo sporošću u dogovaranju o ustavnim promjenama u BiH.
"Po nama, nije ostvaren dovoljan napredak. Mi znamo da je teško, da je komplikovano, i ja se nadam da sam uvjerio ministra Ivanića da srpsko liderstvo u BiH treba dati punu podršku ovoj vrsti reformi", rekao je Burns.
Na pitanje Glasa Amerike, šta je glavna prepreka BiH za članstvo u Jadranskoj povelji, Burns je odgovorio:
"BiH je ostvarila veliki napredak za deset godina, ali još nije država koja sliči na normalnu evropsku demokratsku državu zbog etničkih podjela koje su stvorene u strukturi vlade. Dejtonski sporazum je bio odgovarajući 1995. godine, američka vlada sada smatra da je potreban veliki napor, vizionarski napor da se modernizuje ta državna struktura. Mi smo stavili neke ideje na sto, učestvovali smo i u pregovorima i žao nam je da ti pregovori nisu doveli do sporazuma, ali ne odustajemo i koristit ćemo svu našu odlučnost kako od Bošnjaka, tako i Srba i Hrvata u BiH, da podstaknemo ostvarivanje tih ideja.
Odgovarajući na pitanje zašto je ambasador Burns toliko nezadovoljan, šta je to što toliko usporava reformu Ustava u BiH, Ivanić je rekao:
"Očito je da kod nas još postoje velike razlike. Osam partija u tome učestvuje i svaka od njih ima svoje poglede i svoja viđenja. Sasvim sigurno je, što se mene tiče, već napravljen određeni iskorak time što je tema otvorena, što se o tome razgovara. Koliko je realno da se napravi još više, to ćemo vidjeti. Vjerovatno je da će u naredenim sedmicama biti još jedan krug tih razgovora i svima nama je motiv da se dio problema razriješi, ali postoje i objektivna politička ograničenja kojih moramo biti svjesni."
Burns je, u susretu s novinarima nakon razgovora, naglasio da je Jadranska povelja način da se zemljama članicama pomogne na putu u puno članstvo u NATO savezu. U tom smislu on je naglasio da su sve tri zemlje ostvarile napredak i da su u Akcionom planu pripreme za NATO, da su posvećene slanju svojih trupa u Afganistan i za obuku policajaca u Bagdadu, te da je Hrvatska ostvarila veliki korak sa hapšenjem Ante Gotovine.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
