Bunoza govorio o slučaju Kovačević pa istakao ulogu agentice Mijić: "Zaključci potvrđuju njenu ispravnost"

Smatra kako su zaključci o "procesnim pogreškama i zloupotrebi prava od strane podnositelja zahtjeva potvrđuju ispravnost postupanja hrabre Monike Mijić, koja je bila pravna zastupnica i prava pravnica do samog kraja sa svojim timom".

"Ostaje nejasno kako je, uz takav omjer glasova, bilo moguće donijeti prvostupanjsku presudu onakvog sadržaja", kratko je rekao Bunoza.

Još se čekaju detalji

Evropski sud za ljudska prava objavio objašnjenje odluke da se poništi presuda u slučaju "Slaven Kovačević"

Podsjetimo da je Mijić ponovo izabrana za v.d. agenticu BiH pred Evropskim sudom prošle godine. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine godinama nije imenovalo agente BiH pred Sudom u Strazburu, već su BiH predstavljali vršitelji dužnosti.

Nekima od njih mandat je više puta produžavan što je postalo političko pitanje nakon što je Evropski sud za ljudska prava presudio protiv Bosne i Hercegovine u predmetu "Kovačević vs BiH".

Razočarani odlukom

DF komentirao obrat u presudi Kovačević: "Trojka je pomogla Zagreb i Schmidta u rušenju Kovačevićevog zahtjeva"

Prema Zakonu o upravi BiH, vršilac dužnosti može vršiti svoju funkciju dva puta na period od tri mjeseca, ali ne duže. Izuzetno, to je moguće učiniti još jednom na period od tri mjeseca u naročito opravdanim slučajevima, a Mijić je na toj funkciji od 2020. godine.

Mijić je tokom obraćanja pred Evropskim sudom za ljudska prava (EHCR) u Strazburu, između ostalog, rekla kako se Kovačević u prošlosti izjašnjavao kao Hrvat, prilikom izbora u Gradsko vijeće Grada Sarajeva, navodeći da je "netačan" navod iz Kovačevićeve aplikacije da se on ne izjašnjava kao jedan od konstitutivnih naroda u BiH.

Mijić je dalje rekla da građani BiH "mogu mijenjati svoje etničko izjašnjavanje", osim u slučaju da obnašaju funkciju na koju su imenovani ili izabrani kao dio tog konstitutivnog naroda. I ta zabrana, što je navela agentica BiH pred ESLjP, traje samo jedan izborni ciklus.

Podsjetimo, u prvostepenoj presudi Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je tada utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, očigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.