Bugojanac Husein Smajić na imanju pronašao ostatke crkve i nudi da se tu ponovo izgradi

"Budući da se radi o urgentnom slučaju odlučili smo da odmah izađemo na teren, a kako su ovo tek pripremne aktivnosti za izvođenje arheoloških iskopavanja, trenutno nismo u mogućnosti potvrditi o kakvom objektu se radi, iz kojeg je stoljeća, i kakva je bila njegova namjena", kazala je Ajla Sejfuli, kustosica Zavičajnog muzeja.

Ističe da će više detalja imati za petnaestak dana, do kada će se, kako očekuje, privesti kraju radovi koji su započeti. U izvorima se spominje postojanje crkve zajedno sa samostanom, što se ne može dokazati dok se objekt potpuno ne istraži.

Jedan od najpoznatijih historičara u gornjovrbaskoj regiji Husein Čepalo smatra da započeta istraživanja predstavljaju veliki historijski događaj i značajno arheološko otkriće.

"Prema nekim historijskim tragovima i narodnim predanjima ovdje je bio samostan i crkva. Ona se spominje u historijskim izvorima fra Andrija Šipračića iz 1648. godine, a od njega je podatak preuzeo i fra Nikola Lašvanin, koji je zabilježio da se na ovom mjestu 15. maja 1406. održao kapitul Bosanske franjevačke vikarije, na kojem je za vikara izabran fra Marin Splićanin. Tom prilikom, na ovom mjestu boravio je i bosanski kralj Stjepan Ostoja. Crkvu spominje i Ivan Frano Jukić, koji je prošao kroz ove krajeve 1850., kao i pop Čavić u svom opisivanju tvrđave na Kiku. Postoje podaci da je u prvoj polovini 15. stoljeća kod ovog samostana boravio Stjepan Tomaš, ali i mnogi trgovci". kaže prof. Čepalo.

Postojanje ovakvih građevima, dodao je, potvrđuje "multikulturalnost bh. društva u kojem je oduvijek postojala tolerancija za druge i drugačije, a život se temeljio na suživotu“.

"Ovo je dokaz da su ovim krajevima djelovali franjevci i da njihovo prisustvo datira još od 13. stoljeća na ovom mjestu, a trebamo spomenuti da je Vesela straža u srednjem vijeku, pored političkog, privrednog i trgovačkog, bila i duhovno središte Skopaljske doline, sve do dolaska Osmanlija u ove krajeve", naglasio je.