Buduća mobilnost Sarajeva: Transformacija urbanog saobraćaja ka održivoj budućnosti

Komponenta "Urbana mobilnost" u okviru UTPS-a ima za cilj modernizirati pristup planiranju saobraćaja u Kantonu Sarajevo, rješavajući dugogodišnje izazove i istovremeno pripremajući grad da zadovolji buduće potrebe svojih građana.

Trenutni izazovi urbane mobilnosti u Sarajevu

Sarajevo se trenutno suočava sa nizom izazova u oblasti mobilnosti. Historijsko jezgro je često opterećeno saobraćajem, dok su periferna naselja nedovoljno povezana, što ograničava pristupačnost i funkcionalnost. Privatna vozila dominiraju u svakodnevnim putovanjima – procjenjuje se da se oko 80% putovanja obavlja automobilom – što dovodi do saobraćajnih zagušenja, velike potrebe za parkingom i nedostatka prostora za pješake, bicikliste i zelene javne površine.

Integracija različitih vidova prevoza – uključujući javni prevoz, biciklizam i kretanje pješke – i dalje je nedovoljna, a zeleni koridori, poput riječnih obala i park-šuma, nedovoljno su iskorišteni kao dio mreže mobilnosti grada. Osim toga, monocentrična struktura Sarajeva dodatno koncentriše saobraćaj i urbane aktivnosti, stvarajući veće gužve i naglašavajući potrebu za strateškim i dugoročnim planiranjem.

Usmjeravanje Sarajeva ka promjenama

Kao dio komponente "Urbana mobilnost", UTPS je izradio niz publikacija namijenjenih donosiocima odluka i relevantnim institucijama kako bi se Sarajevo usmjerilo ka održivijem sistemu transporta. Među njima je i publikacija "Uvidi i promjena paradigme za planiranje transporta u Sarajevu", analitičko-edukativna studija koja objedinjuje naučene lekcije, objašnjava savremene koncepte planiranja, analizira trenutne izazove mobilnosti i nudi alate za prelazak sa pristupa usmjerenog na automobile na multimodalni pristup planiranju.

Ključni prioriteti i predložena rješenja

Jedan od ključnih prioriteta studije je prekidanje začaranog kruga u kojem se rastuća upotreba automobila rješava izgradnjom dodatnih saobraćajnica i parkinga. Umjesto takvog pristupa, studija zagovara stvaranje novog pozitivnog ciklusa preuređenja ulica, s ciljem razvoja atraktivnih i funkcionalnih alternativa poput javnog prevoza, biciklizma i pješačenja. Sve dok višetračne avenije u oba smjera omogućavaju direktan pristup samom gradskom jezgru, centar Sarajeva ne može postići visok kvalitet urbanog prostora.

Longitudinala koja povezuje Baščaršiju i Ilidžu posebno je pogodna za upravljanje ovom promjenom, jer zahvaljujući svojoj širini nudi veliki potencijal za preuređenje. Predviđena da povezuje historijske, stambene i komercijalne zone, ona može postati okosnica integrisane mreže ulica, javnog prevoza i zajedničkih javnih prostora.

Dodatno, uspostavljanje zelenih uzdužnih koridora duž rijeke ima za cilj formiranje kontinuiranih pješačkih i biciklističkih ruta uz poboljšan pristup rekreativnim područjima, čime se održiva mobilnost prirodno ugrađuje u urbanu strukturu. Ipak, pješačke i biciklističke staze više se ne smiju posmatrati samo kao rekreativne površine – potrebno je uspostaviti čvrstu i dobro raspoređenu mrežu koja pokriva čitav prostor.

Studija predlaže i prstenastu mrežu koja bi povezala više urbanih centara javnim prevozom i biciklističkim stazama, čime bi se rasteretilo gradsko jezgro i stvorili decentralizovani punktovi za uravnoteženiju prostornu i saobraćajnu organizaciju. Promovisanjem održivih oblika putovanja i integracijom javnog prevoza s pješačkom i biciklističkom infrastrukturom, Sarajevo može smanjiti gužve, emisije CO₂ i poboljšati pristupačnost za sve stanovnike.

Fazno planiranje i međunarodna iskustva

Studija naglašava fazno planiranje i postavljanje prioriteta, osiguravajući da se najkritičniji saobraćajni koridori i projekti realizuju prvi kako bi se postigao maksimalan učinak, uz istovremeno jasan plan za postepeno širenje infrastrukture održive mobilnosti. Savremene strategije u velikoj mjeri se oslanjaju i na "quick-win" projekte – brze i jednostavne intervencije na lokalnom nivou koje odmah donose vidljive rezultate.

Oslanjajući se na lokalnu ekspertizu i međunarodne primjere dobre prakse, UTPS podržava tranziciju Sarajeva od planiranja fokusiranog na automobile ka multimodalnom, klimatski otpornom sistemu mobilnosti. Iskustva evropskih gradova poput Ljubljane, Lozane, Ženeve, Bolonje i Budimpešte pokazuju da su preraspodjela postojećeg cestovnog prostora, jačanje javnog prevoza i davanje prednosti aktivnim vidovima kretanja izvodivi i korisni u kontekstima sličnim Sarajevu.

Alternativni scenariji za bolji grad

Studija se završava prijedlozima smjernica za planiranje i alternativnim scenarijima mobilnosti. Oni uključuju mjere za davanje prioriteta javnom prevozu kroz uvođenje posebnih trake i unapređenje upravljanja raskrsnicama, uspostavljanje guste i hijerarhijski organizirane biciklističke mreže, te unapređenje pješačke infrastrukture. Također se naglašava značaj regulacije parkinga i redefinisanja pristupa automobilima, kao i transformacije centralnih uzdužnih saobraćajnih koridora kako bi bolje podržavali javni prevoz, biciklizam i urbani život. Zajedno, ove strategije teže stvaranju uravnoteženijeg, održivijeg i na ljude usmjerenog sistema urbane mobilnosti za Sarajevo.

Mobilnost u praksi: kako je vide influenseri

Kako bi se ove ideje prikazale u praksi, dvije lokalne influenserice dijele svoja iskustva kretanja Sarajevom na održiv način. U videu "Dan u Sarajevu bez automobila", Maida Ribić pokazuje koliko je jednostavno kretati se gradom koristeći samo javni prevoz i hodanje. Od čekanja trolejbusa do prelaska pješačkih mostova, video ističe praktičnost i uštedu vremena u svakodnevici bez automobila.

O UTPS-u

UTPS se provodi kroz partnerski pristup, uz učešće konzorcijuma Urbaplan-Helvetas-Enova, u saradnji sa Švicarskim federalnim institutom za tehnologiju u Cirihu (ETHZ), Univerzitetom u Sarajevu i Zavodom za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Cilj projekta je modernizirati sistem urbanog planiranja u Kantonu Sarajevo kako bi se potaknuo održiv, inkluzivan i klimatski otporan razvoj, s posebnim fokusom na jačanje institucija, unapređenje praksi planiranja i podršku urbanim transformacijama. Projekat također promoviše uključivanje ključnih aktera i snažno naglašava razmjenu znanja između lokalnih i međunarodnih partnera.