Izdana je u seriji Posebna izdanja, Istorijskog instituta u Beogradu, a, kako je kazao autor, predstavlja dopunjenu verziju teksta magistarskog rada kojeg je 2000. godine odbranio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
U njoj je predstavljena velika količina novih i neiskorištenih izvornih podataka.
Knjiga se bavi kompleksnom tematikom ulaganja novca na dobit u Dubrovniku gdje je ono primjenjivano kao posebna forma državnog bankarstva, pri čemu je novčana imovina ulagana u državnu kasu kako bi se na osnovu tog uloga ostvarila značajna kamata.
Po svojim karakteristikama, ulaganje novca na dobit predstavlja tipičnu preteču modernih oblika štednje. U takvo poslovanje su, prema Kurtovićevim riječima, kroz dubrovačko stjecanje područja Konavala, koje se prethodno nalazilo pod vlašću bosanske krune, bili uključeni i predstavnici bosanskih vlastelinskih porodica Kosača, Pavlović, Pohvalić i Tezalović.
Jedan od promotora knjige, zajedno s prof. dr. Pejom Ćoškovićem i Vesnom Mušeta Aščerić, prof dr. Dubravko Lovrenović kazao je da se radi o krajnje zanimljivoj pojavi partnerskog odnosa između bosanske vlastele i Dubrovnika, pojavi koja se tiče bankarskih operacija ili kako bismo danas kazali postupanja s novcem, uključujući razne vrste tehnologije.
"Knjiga je važna jer pokazuje da je duh poslovnog građanstva srednjovjekovne Evrope u svim svojim aspektima došao i u srednjovjekovnu Bosnu. Ona također pokazuje da je srednjovjekovna Bosna predstavljala dio tadašnjeg poslovnog svijeta srednjovjekovne Evrope i obara jednu još uvijek 'živu' tezu o tzv. izoliranosti srednjovjekovne Bosne iz srednjovjekovne Evrope", naglasio je Lovrenović.
