BBC
0

Bosna i Hercegovina na dnevnom redu

FENA
Foto: AP
Foto: AP
U vojnoj bazi Butmir kod Sarajeva danas se nastavlja sastanak političkih predstavnika Bosne i Hercegovine sa zvaničnicima Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, izvijestio je BBC.

Razgovorima će predsjedavati šef švedske diplomatije i predsjedavajući Evropske unije Carl Bildt i zamjenik američke državne tajnice James Steinberg, koji su ocijenili da je Bosna i Hercegovina zapala u "najgoru krizu još od rata" i zato su odlučili intervenirati i pozvati bosanske političare na razgovore.

Na dnevnom redu je pitanje državne imovine, zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice u BiH, liberalizacije viznog režima i promjene Ustava BiH.

Cilj sastanka je, kako su to uoči početka skupa bh. građanima poručili kopredsjedavajući Bildt i Steinberg – nalaženje izlaza iz političke pat-pozicije koja, kako kažu, stoji na putu mirnoj i prosperitetnoj budućnosti zemlje.

Bosanski političari i međunarodni predstavnici sinoć su imali radnu večeru.

John Western, profesor međunarodnih odnosa na Mount Holyoke koledžu u Masačusetsu i koautor analize dešavanja u BiH koja je pod naslovom "Smrt Daytona: Kako spriječiti raspad Bosne" nedavno objavljena u uglednoj američkoj publikaciji "Foreign Affairs“, kaže za BBC da bi se trebalo usredotočit na mjeru u kojoj bi međunarodna zajednica trebalo da pomogne u rješavanju političke krize u BiH.

"Do pogoršanja situacije je došlo tokom posljednje tri-četiri godine. Mene brine to što su politički javni govor i politička motivacija aktuelnog političkog vođstva u BiH usmjereni na prenaglašavanje nacionalnih podjela, a ne na poboljšanje kvaliteta života građana cijele zemlje. Zato i mislim da se situacija u BiH pogoršava. U međunarodnoj zajednici postoji prilična zabrinutost da su političke reforme, neophodne za približavanje BiH Evropskoj uniji i za osiguravanje dobre ekonomske osnove za život građana BiH u konstantnom zastoju i blokadi. Moj je utisak da su politički lideri u oba entiteta došli do zaključka kako im je lakše da produbljuju međunacionalne podjele nego da nađu kompromis koji bi omogućio da državne institucije u zemlji počnu funkcionirati i zemlju izvuku iz ekonomskih nevolja", smatra profesor Western.

Razmjere međunarodne zabrinutosti, primjećuje profesor Western, treba vidjeti i u činjenici da je američka administracija, vanjskopolitički okupirana Afganistanom i Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom, na sastanak pokraj Sarajeva poslala visokog zvaničnika State Departmenta.

"To ne znači da administracija smatra da je takva situacija i nerješiva. Što je samo po sebi jako bitno, jer sumnjam da bi zamjenik državne tajnice Steinberg putovao u Sarajevo i angažirao se u ovom pitanju a da ne vjeruje kako postoje izgledi za pronalaženje zajedničkog jezika. U Washingtonu su svjesni da bi se situacija u BiH mogla pogoršati i administraciji stvoriti daleko kompliciraniji vanjskopolitički problem. Stoga je usklađenim diplomatskim naporima na takvo stanje stvari lakše reagirati danas nego možda za godinu ili dvije dana kada situacija postane još gora. Mislim da je sasvim na mjestu da se Obamina administracija angažira i pokuša ostvariti pomak ka pomirenju i kompromisu", dodaje prof. Western.

Činjenica je i to da je međunarodna zajednica i ranije, što novcem, što uticajem, pa i pritiskom pokušavala dosegnuti taj cilj. Činjenica je i da su, držeći se demokratskog procesa, birači u Bosni iz izbora u izbore mahom pružali podršku nacionalno obojenim strankama. Kakve bi posljedice, upitao je BBC profesora Johna Westerna, mogle nastupiti ako i butmirski sastanak ne urodi plodom?

"Institucije stvorene Dejtonskim mirovnim sporazumom bile su institucije neophodne za okončanje rata. Bile su odraz političkog kompromisa koji je sve strane trebalo da privoli da pristanu na sporazum. Institucije Daytona su shodno tome bile primjerene i efikasne ako govorimo o zaustavljanju sukoba. Problem je što su te institucije stvorene na način koji nacionalnom činiocu daje privilegiran položaj. Nacionalna pripadnost je postala centralni faktor političke borbe u BiH. Stvaranjem dva entiteta i tročlanog predsjedništva te nacionalnih kvota koje ih prate, dejtonska struktura je nacionalnost dovela u povlašteni položaj u odnosu na druge oblike identiteta i političkog interesa. Mislim da su u ovom momentu u BiH nužne reforme koje će promijeniti ustavni okvir."

Western istovremeno tvrdi da nije riječ o nekakvom Daytonu 2, već prije o funkcionalnosti državnih institucija u Bosni i Hercegovini.

"Državne institucije u BiH, bilo da su na nivou entiteta ili na nivou centralne vlade, ne osiguravaju osnovni nivo usluga od kojih bi građani imali koristi. Suštinsko je pitanje kako da građani, u Republici Srpskoj ili u Federaciji, dobiju više od svoje vlade i njenih institucija. U BiH je široko rasprostranjena korupcija koja sakati privredu, od čega najviše štete imaju obični ljudi. Udar na korupciju i promjena institucija države kako bi se poboljšala funkcionalnost vlade su nužnost. U uvjetima glomaznoga javnog sektora u privredi i jako raširene korupcije aktuelno političko rukovodstvo nema poticaja da postupa drugačije nego do sada. Da bi se takvo stanje izmijenilo, nužan je poticaj koji bi izmjenio institucionalni okvir u kojem se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi", kaže u razgovoru za BBC prof. međunarodnih odnosa na američkom Mount Holyoke koledžu John Western.