Bosna i Hercegovina bi do 2100. mogla ostati bez polovine stanovništva

"Onog trenutka kada počnu usporavati odlasci stanovništva, čini mi se da niko ne treba slaviti. Iscrpit će se rezerva koju mi imamo kao stanovništvo na ovom prostoru, što znači da će ovdje ostati ljudi koji generalno nemaju neku namjeru da napuste BiH te starije stanovništvo", kaže Čavić.

Kada je riječ o zemljama regije, bh. demograf ističe da Srbija ima slične probleme kao BiH, dok Albanija ima povoljniju situaciju, jer je prostorno manja zemlja i pri tome je dosta kasnije ušla u demografsku tranziciju od ostalih zemalja regije.

"Iz Albanije još ima ko da ode, dok je kod nas dosta isušen taj broj ljudi koji žele otići. Ipak, stanovništvo koje ostane u Albaniji moći će komotno da opslužuje tu zemlju. Problem je sa nama koji smo dosta ranije ušli u demografsku tranziciju. Prvi veći talas migracija na prostoru bivše Jugoslavije šezdesetih i sedamdesetih godina, tokom kojeg je bilo dva miliona izbjeglih i raseljenih, već tada je oslabio reproduktivni potencijal stanovništva. Zatim se desio poslijeratni period u kojem su stotine hiljada ljudi napustile ovo područje, pa zatim i veliki broj stradalih. Generalno me uopće ne raduju predviđanja za budućnost. Ono što jeste ključna stvar koju moramo shvatiti jeste da problema ima i problema će biti. Prva stvar kada se uhvatite ukoštac s tim ozbiljnim problemom jeste stvaranje dugoročnih rješenja. Demografska kretanja su takva da uzrok problema često leži decenijama unazad prije nego se počne prikazivati. Stoga neke mjere morate da primjenjujete dugi niz godina da biste osjetili efekte provođenja politike. Međutim, naše političke elite nisu voljne da prave poteze čiji će plodove ubirati neko drugi. Oni su zabavljeni populističkim potezima. Naša politike nije od danas do sutra, već od danas do jučer. Prosto peglamo neke stvari koje su se već desile i nemamo nikakvih promišljanja. Ovo što mi radimo da se pohvalimo kako smo nešto stabilizovali nema smisla. Kako ćete stabilizovati natalitet? Najporaznija stvar koju možemo reći jeste kako ne propadamo, ali smo posljednji na tabeli", smatra Čavić.

Masovno naseljavanje Afrike

Kako se mijenja demografska slika u BiH i regiji, tako se i u svijetu dešavaju velike demografske promjene.

Brzi rast stanovništva u Africi jedna je od najupečatljivijih priča koje proizlaze iz UN-ove analize. Do sada su naseljene zemlje i snažni rast stanovništva najčešće bili povezani s Azijom, ali taj pogled na svijet počinje se mijenjati, pokazuju podaci UN-a.

Dok se 2020. godine pet od deset najmnogoljudnijih zemalja na svijetu nalazilo u Aziji, slika će izgledati drugačije 2100. godine kada će se pet afričkih država, i to Nigerija, Etiopija, Tanzanija, Egipat i Demokratska Republika Kongo, naći među deset najmnogoljudnijih zemalja na svijetu.

"Afrika je uvijek bila obilježena kao kontinent čiji će rast stanovništva obilježiti 21. stoljeće. Kod njih nije došlo do demografske tranzicije kakva je bila u Evropi i zemljama Azije. Stanovništvo Afrike zadržalo je visoke reproduktivne navike i zadržat će se na visokom nivou u periodu pred nama. Tu imamo i snažno smanjen mortalitet, a iskorijen je i dobar dio epidemijskih bolesti", kazao nam je Čavić.

Prema UN-ovoj analizi očekuje se da će se broj stanovnika u drugim zemljama, poput Kine i Bangladeša, smanjiti do 2100. godine, što će uglavnom biti rezultat visokog životnog standarda koji je već donio pad nataliteta.

Dok su 1950. godine četiri evropske zemlje još uvijek bile među najmnogoljudnijim zemljama na svijetu, taj broj će se smanjiti do 2100. godine.

Broj djece rođene u svijetu već se smanjuje. Istraživači stanovništva UN-a otkrili su da bi, ukoliko se globalna stopa plodnosti nastavi smanjivati sadašnjom brzinom, ustvari došli do trenda smanjivanja svjetske populacije.

"Savremena organizacija života vodi ka tome da veći standard vuče sa sobom veći stepen obrazovanja, što opet vuče sa sobom upodobljavanje broja potomaka s potrebama rada. Generalno, to je neka sudbina cijelog svijeta u krajnjoj liniji. Ipak, naša planeta napreduje. Dok se okrenemo imamo za milijardu više stanovnika na Zemlji", zaključio je Čavić.

Inače, prosječna godišnja promjena stanovništva ogleda se kroz povećanje ili smanjenje nataliteta naspram broja smrti i ravnoteže migranata koji ulaze i izlaze iz neke zemlje. Stoga ova stopa može biti pozitivna ili negativna. Stopa rasta je faktor u određivanju koliki je teret na nekoj državi te kolika je potreba za poslom, infrastrukturom, školama, bolnicama, cestama, ali i resursima kao što su hrana, voda ili struja. Tako se brzi rast broja stanovnika često može smatrati prijetnjom za susjedne zemlje.

Prema podacima indeksa Mundi, koji prikuplja statistiku država iz raznih izvora, Bosna i Hercegovina u ovoj godini ima negativnu stopu promjene stanovništva od -0,16 posto. Najveće pozitivne promjene, odnosno porast stanovništva, bilježe Južni Sudan, Angola, Malawi, Burundi, Uganda, Niger, Mali te brojne druge afričke zemlje.