U tom periodu, kaže, planirano je da se očisti 18 lokacija, među kojima su Hadžići, Han-Pijesak te veći dio u Unsko-sanskom kantonu.
"Za uklanjanje kasetne municije BiH ima usvojene standarde, kao i potpisanu Konvenciju o zabrani kasetne municije, koju je ratificirala u septembru 2010, a stupila je na snagu 1. marta 2011. godine", podsjetio je Orahovac.
Konvencija stavlja naglasak na one u stanju potrebe, koji su žrtve kasetne municije, te apelira na pružanje cjeloživotne podrške za njih i njihove porodice. To je ono, navodi, na šta se BiH obavezala i postala 40 država koja je zabranila ovo oružje.
Trenutno najugroženije područje minama je, naglašava, Ravno u Hercegovini, zatim Bosanska Krupa, okruženje Doboja, periferija Sarajeva gdje je minama zagađena Treskavica, dio Ilijaša i Novog Grada i Žuč.
"Uglavnom su to dijelovi gdje su se nalazile linije razdvajanja s tim da su sada te linije mnogo odmaknute od urbanih sredina, odnosno manje su interesantne za kretanje", kaže Orahovac.
Odgovarajući na pitanje Fene koliko se poštuju prava žrtava mina, Orahovac kaže da je problem žrtava mina u BiH prije svega u neujednačenosti prava po entitetima i kantonima, gdje nadležnost imaju entitetska ministarstva zdravlja i socijalne politike.
"Postoje velike razlike u pravima, kao naprimjer pravo na protezu različito je od kantona do kantona, a kamoli između entiteta, pa je negdje to pravo 2.000, 2.500 KM, a negdje se to pravo ostvaruje svake dvije ili tri godine. Tu je njihovo pravo ugroženo zbog čega se odmah dešava diskriminacija, odnosno dodatna nepravda", kazao je on.
Iako u BiH ima više od 1.300 akreditovanih deminera, navodi da ih je zaposleno svega 500 do 600.
To znači da u oblasti deminiranja u BiH, po njegovim riječima, uvijek nedostaje posla i sredstava.
"Dakle, samo je novac u pitanju. Imamo više od 30 mašina, oko 100 pasa obučenih za deminiranje, a ukoliko ima sredstava sigurno možemo angažovati i više od 1.600 deminera. U BiH imaju resursi koji prate plan Strategije protuminskog djelovanja za period 2009.-2012. godina, ali to do sada finansije nikada nisu pratile", istakao je pomoćnik direktora BHMAC-a.
To je, zaključuje, razlog zašto se dosta ljudi prekvalifikuje i zatim nalaze zaposlenje u Iraku ili Afganistanu.
"Važno je da zadržimo tradicionalne donatore kao što su SAD, Njemačka, Austrija i Norveška. Država BiH učestvuje s 50 posto od ukupnog finansiranja, ali putem finansiranja deminerskih timova oružanih snaga, civilne zaštite i BHMAC-a. Ipak najuspješniji dio finansiranja jeste taj da lokalne zajednice finansiraju komercijalne tendere, s obzirom na to da su te opštine praktično završile proces deminiranja", kazao je Orahovac.
S obzirom na to da Brčko veoma mnogo ulaže u ovaj proces kaže da će ubrzo postati područje bez mina.
Prema tome, uloga lokalne zajednice je primarna jer ni donatori ne podržavaju inertnost. Primjer toga je posljednji tender od Evropske unije, koji zahtijeva da se 10 posto sredstava osigura iz lokalne zajednice. U suprotnom novac se neće dobiti.
U 2012. godini započeta je revizija Strategije protivminskog djelovanja BiH pri čemu je identifikovana 1.417 ugrožena zajednica pod uticajem mina/NUS-a, a upravo je u pripremi Nacrt revizije Strategije, odnosno pisanje teksta, koji će se objaviti 4. aprila na Dan borbe protiv mina.
"Nalazi navode na dva moguća scenarija. Prvi scenarij je da se sustigne rok iz Konvencije do 2019. godine, u kojem slučaju osim 30 nedostajućih miliona, treba još 30. To je nerealno s obzirom na najave i opštu situaciju u zemlji. Drugi scenarij je da se traži produženje pet godina i da se uz postojeće finansiranje iz rezerve izdvoji još 10 miliona KM godišnje iz institucija. U toj situaciji ušli bismo u još dodatnih pet godina, ali bismo realno mogli završiti proces deminiranja u BiH", kazao je u razgovoru za Agenciju FENA pomoćnik direktora BHMAC-a Ahdin Orahovac.
Na taj način bi se do 2019. u BiH očistile sve najopasnije lokacije i eliminirala mogućnost nesreća te bi za dodatnih pet godina ostala periferija čime bi naša zemlja do 2024. bila potpuno očišćena od mina.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
