{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bosanska dolina piramida: Od vizije do realnosti

F
29.12.2006. u 13:10
0
0
Bosanska dolina piramida: Od vizije do realnosti
0
Bosanska dolina piramida: Od vizije do realnosti
Kada je u aprilu 2006. nezavisni istraživač i autor višetomskog ciklusa “Alternativna historija” Semir Osmanagić, objavio da Visočka dolina krije najveći piramidalni kompleks u svijetu, bosanskohercegovačka, evropska i svjetska javnost bila je nemalo iznenađena.
U prilog hipotezi o postojanju kolosalnog piramidalnog kompleksa u gradiću u Bosni, Osmanagić je predočio nekoliko dokaza: satelitske snimke, rezultate termalne analize, 3D geodetsko-topografske mape visoke rezolucije te neosporan dokaz, pravilne četiri strane uzvišenja koja će uskoro dobiti imena: piramide Sunca, Mjeseca, Zmaja, Hrama Zemlje i Ljubavi.

U 2006., stručni timovi Fondacije Arheološki park: Bosanska piramida Sunca koja je osnovana kao nevladina i neprofitna organizacija s ciljem istraživanja i zaštite kulturno-historijskog naslijeđa BiH su radili na tri lokaliteta: Bosanskoj piramidi Sunca, piramidi Mjeseca i kompleksu podzemnih tunela za koje Osmanagić tvrdi da povezuju piramide te središte Visočke doline – Bosanske doline piramida.

Dvije stotine dana istraživanja i utrošenih stotinu hiljada radnih sati kako na terenu tako i na laboratorijskim analizama, doveli su do konkretnih zaključaka i dokaza. Zidovi piramide Sunca su, prema analizama Geološkog instituta iz Tuzle, napravljeni od izljevenih, betonskih blokova vrlo visoke kvalitete. Vidljiv je terasasti oblik piramide Mjeseca, a u podzemnim tunelima pronađeni su megalitni blokovi s urezanim simbolima, potencijalnim prvim evropskim pismom.

Mjesto geoarheološkog istraživanja su u toku godine posjetili mnogobrojni geolozi, egiptolozi, arheolozi: Aly Barekat, Mohamed Ibrahim Aly, Lamija El Hadidi, Dario Andretta i mnogi drugi. Zajednički zaključak svih gostiju je da su piramidalne građevine u Bosanskoj dolini piramida djelo ljudskih ruku te da su vrijedne istraživanja.

Visoko je, u ljetnom periodu, vrvjelo turistima iz svih krajeva svijeta - više od 200 hiljada posjetilaca donijelo je Visokom nagradu za turistički grad godine “Fest” s turističkog festivala u Splitu. Proklamiranje otvorenosti Fondacije za sve ono koji žele da učestvuju u Projektu, dovela je do nezapamćenog odziva volontera koji su, pod nadzorom stručnjaka Fondacije, nesebično i s entuzijazmom pomagali da bh. piramide što prije ugledaju svjetlo dana.

Stotine tv kuća, novinskih agencija, reditelja, novinara su svakodnevno obilazili lokacije. BiH i njene piramide su, za nepunih dva mjeseca, postale top tema svih svjetskih medijskih kuća: CNN, BBC, ABC, AP, ZDF, CBS, RAI 1, RAI 2, NATIONAL GEOGRAFIC… Zvanična web stranica Fondacije www.piramidasunca.ba zabilježila je oko 1,5 miliona pojedinačnih posjeta.

Fondacija je održala stotine prezentacija Projekta u BiH, uključujući i univerzitete u Tuzli i Zenici, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Americi, Maleziji…

Članovi Fondacije su posebno ponosni na činjenicu da su, pored Projekta istraživanja bosanskih piramida, pokrenuli još dva: Projekt kamenih kugli te istraživanja kamenih hramova u Bandolu pored Travnika. Osnovan je i Arheološki park : Bosanske kamene kugle sa sjedištem u Zavidovićima, mjestu u kojem se nalazi više od 40 intrigantnih kugli s kojima se, osim BiH mogu pohvaliti još samo nekoliko zemalja u svijetu.

Zbog značaja ovog projekta, Fondacija je i u zimskim mjesecima nastavila radove. Aktivnosti su usmjerene na pripremanje i raščišćavanje tunela čiji je ulaz u krugu firme KTK Visoko te drugog u mjestu Ravne. U ovom poslu, Fondaciji su se pridružili rudari i stručno osoblje rudnika Zenica i Banovići.

Prema najavama Fondacije, potvrđivanje hipoteze o postojanju kompleksa piramida u Visokom nastavit će se i u godinama koje dolaze. Radit će se na pronalaženju novih dokaza, njegovati princip otvorenosti, stvarati i kreirati nova historija te slati pozitivne vijesti iz BiH koja je postala centar svjetskog arheološkog interesovanja.

Najnovije
Najčitanije
Preporuke
Anketa
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: