Pozivu za obilježavanje Dana državnosti BiH odazvali su se brojni gosti među kojima su bili gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, članica Parlamenta Slovenije Lejla Hercegovac, ljubljanski muftija dr. Nedžad Grabus, počasni konzul Jordana u Sloveniji Samir Amarin, konzul u Ambasadi BiH Azra Popović, Viktor Jakovič te predstavnici organizacija i brojni drugi gosti.
Bogićević, koji se posljednjih godina rijetko pojavljuje u javnosti, bio je član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ je izabran na referendumu, i tako postao prvi član koji je na demokratski način izabran za člana najvišeg organa bivše jugoslovenske države.
Odigrao je ključnu ulogu na historijskom zasjedanju Predsjedništva SFRJ 12. marta 1991. godine, kad se odlučivalo o uspostavi vanrednog stanja u SFRJ, a s ciljem da se na legalan način pokuša izvršiti velikosrpska okupacija jugoslavenskih republika pod krinkom djelovanja Jugoslovenske narodne armije (JNA). Na iznenađenje pro-miloševićevih članova Predsjedništva SFRJ, Bogićević je bio protiv i tako je spriječio vojnu intervenciju. Iz tog perioda je poznata njegova izjava: ''Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji.
Skupa sa makedonskim članom Predsjedništva Vasilom Turpukovskim bio je posrednik prilikom pregovora između slovenske vlade i Vrhovne komande JNA o deblokadi kasarne u toku desetodnevnog rata, koji se desio između Teritorijalne odbrane Slovenije i JNA.
"Svako od nas se u životu nekada nađe u situaciji kada je potrebno donijeti odluku. Ali ta odluka nije ni logična, ni razumna niti popularna, ali je jednostavno morate donijeti, jer je pravilna. Moja odluka je bila još najmanje popularna. Nije bila ni logična. Ali sam bio siguran i tad ali i sad, da je moja odluka bila ispravna. I to breme nosim još danas i nikad se nisam pokolebao", kazao je Bogićević u Ljubljani, dodajući da je "sve uradio radi svoje lične savjesti".
Ideja velike Srbije, dodao je, nije bila realna ideja, jer bi, ako bi se ta ideja ostvarila, drugi narodi živjeli u ropstvu.
"Sve je počelo u Beogradu, a onda je ideja dobila plodno tlo u Zagrebu kada su Milošević i Tuđman definitivno dogovorili podjelu i nestanak Bosne", rekao je on.
Govoreći o BiH Bogićević je istakao da ''BiH ima hiljadugodišnju tradiciju, i to je poznato i onima koji to ne žele javno priznati''.
"Srednjovjekovna bosanska država imala je Povelju Kulina bana, koju možemo uzeti kao rodni list. I AVNOJ iz 1943. godine mogli bismo kazati da je njen matični list", naglasio je.
S pobjedom na referendumu, dodao je, preuzeo je veliku odgovornost.
"Dužnost mi je bila predstavljati sve narode BiH, bez obzira na moju etničku pripadnost po rođenju, jer sam po rođenju Srbin. Uvijek sam govorio da od svoje nacionalnosti neću praviti profesiju i da od svog poziva neću praviti mržnju. Nažalost, danas mnogi u Bosni profitiraju na osnovu nacionalnosti i mržnje. Ljudi koji su rođeni u Bosni i koji tamo žive raznolikost doživljavaju kao bogatstvo. Jer samo raznolikost predstavlja život, jednolikost predstavlja smrt, na to smo u Bosni uvijek bili ponosni", poručio je Bogićević.
Prema njegovim riječima, za Evropu je nacionalizam opasniji od kuge.
"Nacionalizam, mržnja i diskriminacija vode ka pokolju, prolijevanju krvi. Na to nas upozorava historija", konstatirao je Bogićević.
Muftija dr. Nedžad Grabus je na svečanosti rekao ''da je radostan što možemo ugostiti čovjeka koji je rekao ''NE'' tadašnjem totalitarnom režimu bivše Jugoslavije.
''Sretni što smo živjeli u vremenu Bogića Bogićevića koji je odlučio biti pošten, a ne bogat. S obzirom na tadašnju situaciju u Jugoslaviji, samo su hrabri ljudi mogli djelovati kao on. Više bi me radovalo da je obilježavanje Dana državnosti organizirala Ambasada BiH u Ljubljani, ali s obzirom da to nije tako, mi smo se odlučili na taj korak, i nećemo prestati govoriti o pozitivnim primjerima i dobrim ljudima iz BiH bez obzira na to da će neko reći da to nije naš posao i poslanstvo. Također, mi pripadamo BiH, kao i Sloveniji, i važno je da je i slovenska javnost upoznata s tim'', rekao je muftija Grabus.
Također, prisutnima se obratio gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i čestitao im praznik.
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić je Bogića Bogićevića 2002. godine odlikovao ''Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom'' za njegov doprinos nezavisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske i za zauzimanje rješavanja problema mirnim putem. Također, 1999. godine je dobio Plaketu humanizma, koju dodjeljuje Stalni komitet internacionalne lige humanista.
Također, on je 2004. godine dobio je srebrni počasni znak slobode Republike Slovenije po sljedećim osnovama:
"Za rad za dobrobit Slovenije u vrijeme osamostaljivanja, za lični doprinos prijateljskoj suradnji Republike Slovenije i Bosne i Hercegovine i jačanju ekonomskih odnosa."
Kulturno-obrazovni zavod Averroes već treću godinu zaredom u Ljubljani organizira obilježavanje Fana državnosti Bosne i Hercegovine. U protekle dvije godine ugostili su bivšeg predsjednika Slovenije Milana Kučana i članicu Evropskog parlamenta Tanju Fajon.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
