"Blesane": Burna sjednica u Kiseljaku zbog zastava i marginalizacije Bošnjaka, načelnik optužen zbog uvreda

Mušanović je u saopćenju objasnio zašto je na sjednici, na kojoj se raspravljalo o kriterijima za postavljanje zastava, rekao da nema povjerenja u načelnikovo postupanje.

Kako navodi, načelnik je galamio, prekidao vijećnike, uzimao riječ mimo reda, a njega je nazvao "blesanom". Kad ga je upozorio na red, načelnik mu je, tvrdi, odgovorio da je on samo formalnopravno predsjedavajući.

"Vijećniku Nijazu rekao je da i s njim neće razgovarati, obrazlažući to tvrdnjom da svojim objavama na društvenim mrežama poziva na prelazak na islam. Takvo obrazloženje odbijanja komunikacije smatram porukom vjerske isključivosti", naveo je Mušanović, koji poziva da se objavi kompletan snimak sjednice.

Sporno mišljenje policije

Prema njegovim riječima, tačka 2. predloženih kriterija predviđa da stručno mišljenje o javnoj sigurnosti daje Policijska stanica Kiseljak, čiji je komandir Bošnjak, dok načelnik insistira na Policijskoj upravi, kojom rukovodi Hrvat. Dodaje da je načelnik, govoreći o zastavama na jednoj napuštenoj kući, više puta poručio da ih neće ukloniti i da ih ukloni komandir "ako smije".

Mušanović je podsjetio i na proslave uspjeha Hrvatske na svjetskim prvenstvima u Kiseljaku te upitao zašto se radost mladih koji slave pobjede reprezentacije BiH predstavlja kao provokacija. Strahuje da će se nova pravila koristiti za suzbijanje njihovih proslava.

Jedan Bošnjak među rukovodiocima

Mušanović navodi da je prema popisu iz 2013. godine općina Kiseljak imala 20.722 stanovnika, od čega 7.838 Bošnjaka, odnosno 37,82 posto. Tvrdi da su Bošnjaci nakon objedinjavanja administracija u Kiseljaku i na Bilalovcu rukovodili katastrom, općim poslovima i civilnom zaštitom, a da danas, nakon penzionisanja ranijih rukovodilaca, vode samo civilnu zaštitu.

Prema imeniku na stranici Općine, među pomoćnicima načelnika, rukovodiocima službi i inspektorima jedan je Bošnjak.

Podsjeća da Ustav FBiH i Zakon o državnoj službi u FBiH propisuju proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih u općinskim organima, uz popis iz 1991. kao osnov, te traži javni pregled strukture zaposlenih, postupaka imenovanja i primjene tog principa.

"Kiseljak je zajednička kuća svih nas. U toj kući svako mora imati svoj glas, svoje dostojanstvo i ravnopravno mjesto", poručio je Mušanović.