Bjegunci iz BiH, Hrvatske i Srbije idu iza rešetaka

"Naime, potpisivanjem ugovora između dvije države, bit će riješeno pitanje izvršenja zatvorske kazne za pravnosnažno osuđene osobe koje su nakon izricanja presude u jednoj državi pobjegli u drugu čiji su državljani. Iz BiH nakon izricanje pravosnažne presude pobjegle su 282 osobe, od kojih se 100 nalazi u Srbiji, 110 u Hrvatskoj i 13 u Crnoj Gori. Za 56 pravosnažno osuđenih osoba nemamo podatke gdje se nalaze“, kazao je u izjavi za Sarajevo-x.com Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde BiH, dodavši da su BiH i Hrvatska, također, usaglasile izmjene i dopune međunarodnih ugovora, te da se parafiranje ugovora sa obje države očekuje u decembru ove godine.

Prema njegovim riječima oko 50 osoba koje su, pak, pravosnažno osuđene u Hrvatskoj, nalaze se na području BiH.

"Izmjenama ugovora ukida se princip "dobrovoljnosti“ kod izvršenja krivičnih sankcija, jer je do sada bilo definisano da osuđene osobe za izdržavanje kazne u drugoj državi moraju dati svoju saglasnost“, dodao je u Halilagić.

Najpoznatiji slučaj kada je pravosnažno osuđena osoba pobjegla iz BiH i po Hrvatskoj, čiji je državljanin, slobodno se šetala, jeste slučaj, bivšeg člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, koji je osuđen na deset godina zatvora zbog kriminala u Hercegovačkoj banci.

Branimir Glavaš, hrvatski političar, jedan osnivača HDZ-a je u Hrvatskoj osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv srpskih civila u Osijeku 1991. godine. Međutim, utočište je našao u BiH, a budući da ima dvojno državljanstvo ne može biti izručen Hrvatskoj.

[VSLIKA]

U BiH se sklonio i Blaž Petrović, optužen da je fiktivnim pravnim poslovima pribavio oko deset milona kuna, te Željko Vrbat, pljačkaš „Getroa“ u Sesvetama.

Ivan Bender, bivši direktor Zavoda PIO/MIO i član Predsjedništva HDZ BiH pobjegao je, pak, iz BiH u Hrvatsku da bi izbjegao odlazak na izdržavanje kazne od četiri i po godina zatvora zbog pronevjere i zlopotrebe službenog položaja i ovlasti u vezi s otimačinom mostarskog hotela "Ero" preko famoznog preduzeća "Tuh-Invest".

Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera u kojima su osuđene osobe iskoristile državljanstvo jedne države kako bi izbjegle kaznu za krivična djela koja su počinili na tertoriji druge države.