Sanel Huskić, ACIPS
0

"Bit će još cipelarenja"

Sarajevo-x.com
Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) posljednih šest godina koliko postoji nametnula se kao jedna od najperspektivnijih nevladinih organizacija u zemlji. Mladi eksperti okupljeni oko organizacije bave se pitanjima demokratije, ljudskih prava, upravljanja državom, humanitarnim pitanjima i EU integracijskih procesa.

Predsjednik ACIPS-a, Sanel Huskić za Sarajevo-x.com govori o socijalnim nemirima, neodgovornosti državnih vlasti prema građanima i nevladinim organizacijama.

Vaša asocijacija tokom proteklih lokalnih izbora pratila je predizborne kampanje 12 političkih stranaka. Na kraju ste došli do rezultata, da je svega jedan posto od vodećih stranaka ponudilo konkretna rješenja za probleme lokalne zajednice. Da li ćete slično istraživanje raditi i za predstojeće opće izbore 2010. godine?
Svakako da namjeravamo da i za sljedeće izbore napravimo istraživanje, gdje ćemo dostaviti opsežan prikaz aktivnosti svih političkih subjekata. Već se sada pripremamo da što bolje obavimo taj zadatak. Smatram da je bitna ta 'watch dog' komponenta civilnog društva, kao što je praćenje predizbornih kampanja. Ipak, osnovica naših aktivnosti je kreiranje politika za što brži proces evropskih integracija i poboljšanje socijalne situacije u Bosni i Hercegovini. Organizacija okuplja oko 200 magistara i magistrica Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu, tako da imamo zavidan nivo profesionalnosti, što se tiče ljudskih resursa i vještina, neke koje smo stekli kroz boravak i obrazovanje u inostranstvu, a neke kroz učenje i rad u BiH.

Možete li izdvojiti nekoliko uspješnih projekata? Već 2004. godine napisali smo ustav Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme kada ustav uopće nije bio aktuelno pitanje. Onaj koji smo mi ponudili je bio krajnje dobar i odgovarao je svim građanima i građankama BiH. Dvije godine poslije toga, predvidjeli smo da će naša zemlja imati velike probleme sa apsorpcijom predpristupnih fondova, te smo ponudili svoj model apsorpcije IPA fondova. Napravili smo i metodologiju za novu razvojnu strategiju čiji je veći dio Vijeće ministara usvojilo te se njeni dijelovi koriste sada za izradu Državne razvojne strategije. Snimili smo dokumentarni film koji govori o problemima osnovnog obrazovanja u BiH, o sistemu segregacija u kojem djeca žive i obrazuju se. To su djeca koja će za dvadeset godina biti pokretači ovog društva, a koji iz ovog sistema izlaze naučeni da ne tolerišu i ne suosjećaju s drugima. Sve naše aktivnosti i projekte mozete pogledati na nasoj web stranici www.acips.ba. Nova godina simbolično je počela akcijom „cipelarenja'. Stiče se dojam da građani čekaju nove izbore i da su im je dosta ovdašnjih političara.

Smatram da je sam čin 'cipelarenja' vrlo indikativan. U društvu koje se polako počelo pretvarati u grupu spavača koji uzimaju stvari zdravo za gotovo, napokon imamo ljude koje ne samo da izlaze da protestuju i izlaze na ovakve manifestacije da ispolje svoj gnjev. Cipelarenje je dobar pokazatelj kako ljudi vide trenutne vlastodržce i šta misle o njima. Dobro je da je narod uspio da na miran način ispolji nešto što se inače ispoljava na agresivan i bolan način.

Mnogi smatraju da su masovni protesti i izlazak na ulice najefikasniji način da se dođe do promjena. Šta mislite o ovakvim vrstama građanskih inicijativa?

Zadnje demonstracije koje su počele zbog ubistva maloljetnog Denisa Mrnjavca u tramvaju urodile su plodom, pokrenule su brojne kritike. Ti protesti su direktno ili indirektno doprinijeli da u Sarajevu imamo gradonačelnicu koja neće biti opet izabrana i premijera Kantona koji je odstupio od vlasti, iako se lokalni izbori nisu odnosili na njegovu vlast. To je ozbiljan uspjeh, bez obzira što nam neki ugledni akademici govore da to nije civilno društvo, da je to dešavanje naroda, da treba da raditi zajedno sa vlastima. Ipak, činjenica je da od 1996. godine stvari se ne mijenjaju tim putem, kroz dogovore ili kooperacije. Jedina prava promjena desila se upravo zato što su ljudi izašli na ulice.

Mislite li da će se situacija u civilnom sektoru u tom smjeru odvijati?

Iako smo narod koji može dugo da trpi, ali naši kabadahije i feudalci su pretjerali ovaj put. Mi smo trenutno jedno bure baruta i mislim da možemo opet eksplodirati, nadam se da neće doći od nasilja, ali sam potpuno siguran da će doći od masovnog izlaska na ulice, ako ne već ovog proljeća. Federalna vlada je, na primjer, toliko neefikasna, prošle godine su imali na računu nekih 400 KM, a istovremeno su kupovali brze jahte da mogu otići do svojih vila na moru.

U BiH postoje na hiljade nevladinih organizacija. No, tek nekoliko njih aktivno radi i bavi se konkretnim problemima u društvu. Šta Vi mislite o nevladinom sektoru u BiH?

Od te brojke njih oko 98 posto su kulturna, umjetnička, sportska, religiozna društva, koja dobivaju podršku od struktura vlasti, koji kroz te nevladine udruge kupuju socijalni mir. Prošle godine na njih je potrošeno oko 100 miliona KM. Vrlo je malo organizacija koje se bave konkretnim problemima u društvu, možda dvadesetak. One ne uživaju nikakvu finansijsku, logističku ili bilo koju drugu podršku od države. Da se ispravim, minimalno se nekima pomaže. Na nesreću, ovo civilno društvo nije iznjedrio ovaj narod, nije nastalo da bi se riješile određene problematike.

Bosanskohercegovačko civilno društvo je nastalo 1996. godine tako što je novac međunarodne zajednice stavljene na stol i onda se oformilo civilno društvo oko tih sredstava. Taj ovisnički položaj je još uvijek primjetan, neke nevladine organizacije i danas u fokusu svoje pažnje imaju realizaciju projekata za koje su dobili pare, a ne realizaciju misija i vizija zbog kojih su osnovani. U narednom periodu, ACIPS će nastaviti da se bavi kreiranjem razvojnih politika, analizom strateških dokumenata I predlanja istih, a u fokusu ce nam biti monitoring evropskih integracija kroz različite aspekte.

Vezani članci