Kako je za Sarajevo-x.com istakla Amila Opardija, portparolka Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), izdavanje biometrijskih pasoša neće moći početi sve dok službenik matičnog ureda u općini ne bude u mogućnosti elektronski potvrditi službeniku MUP-a da je neko lice državljanin BiH, tj. da posjeduje validan dokument (rodni list, uvjerenje o državljanstvu) koji je izdat u skladu sa zakonom.
Izdavanja dokumenata u BiH sistem je koji uključuje integraciju aktivnosti u 144 općine, 12 MUP-ova te njihove organizacione jedinice u 144 općine, MIP i DKP mrežu.
Kako je početak izdavanja pasoša građanima planiran za 31. decembar, u testnoj fazi će se analizirati svi segmenti sistema i ukloniti eventualni nedostaci.
"Iskustva zemalja u okruženju su pokazala da je testna faza veoma bitna kako bi se u slučaju nefunkcionalnosti sistema izbjegla njegova eventualna nadogradnja nakon što bude pušten u funkciju. Tek kada utvrdimo da je sve u redu sa sistemom, tada će se početi izdavati biometrijski pasoše“, ističe Opardija.
Biometrijski pasoš je dokument koji sadrži elemente zaštite od falsifikovanja i elektronski čip pomoću kojeg je moguća provjera identiteta na osnovu fizioloških karakteristika osoba koje su podvrgnute nekoj kontroli.
Pritom se koriste jedinstvene karakteristike provjeravane osobe i upoređuju sa bazom podataka. Najčešće se koriste biometrijski otisci prsta, geometrija šake i lica, skeniranje mrežnjača ili dužice oka. Te karakteristike se razlikuju kod ljudi, a pošto su sastavni dio čovjekovog tijela, ne mogu se ukrasti niti zloupotrijebiti na neki drugi način. Biometrijski pasoš će sadržati identifikacioni čip s podacima o svom vlasniku. Čip je fizički ugrađen u pasoš i zaštićen od neautoriziranog pristupa i zloupotreba.
Korištenje elektronskog čipa sa fiziološkim karakteristikama osoba je jedini način da se spriječi krađa ili zloupotreba identiteta.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
