Ovih dana su neki mediji podsjetili da Plavšićeva 7. jula navršava 75 godina i da, prema švedskim zakonima, time stječe uslov da bude oslobođena daljnjeg izdržavanja kazne.
Landale je izjavio da Tribunalu nije poznato da u švedskom zakonu postoji takva odredba, ali i da postoji, nikakva odluka o prijevremenom puštanju na slobodu ni u toj niti u nekoj drugoj zemlji u kojoj haaški optuženici izdržavaju kaznu, ne može biti donijeta bez konsultacije i saglasnosti Tribunala.
Prema pravilniku Haaškog tribunala, osuđenik može biti pušten na slobodu nakon što odleži dvije trećine kazne na koju je osuđen.
Biljani Plavšić je u Haaškom tribunalu kazna izrečena u februaru 2003., nakon što je 245 dana provela u pritvoru, iz čega proizlazi da bi o njenom puštanju na slobodu moglo biti riječi 2009., kad ističu dvije trećine od 11 godina na koliko je osuđena.
Prilikom odmjeravanja kazne Plavšićevoj 27. marta 2003. Pretresno vijeće Haaškog tribunala, kojim je predsjedavao pokojni sudac Richard May, uzelo je u obzir značajne olakšavajuće okolnosti - dobrovoljnu predaju Sudu i činjenicu da je prva i jedina među dužnosnicima RS-a koja je priznala "odgovornost i krivicu za kampanju etničkog čišćenja, poduzetu protiv Muslimana i Hrvata u ratu u BiH od 1992. do 1995.".
Budući da se nije žalila na kaznu, Plavšićeva je već u maju 2003. prebačena u "ženski zatvor" Hinseberg, 200 kilometara zapadno od Stocholma, gdje je i danas.
Švedska je potpisnica sporazuma s Haaškim tribunalom, po kojem osuđeni u ovom međunarodnom sudu mogu izdržavati kazne u zatvorima te države.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
