Bilalbegović: Razlozi samoubistva nisu samo socijalni nego i unutarnji poremećaji
Komparacije radi, u 2011. godini na području KS-a registrirano je 35 samoubistava, 24 muškarca i 11 žena.
Gledajući po onome što okolina registruje i misli da je razlog samoubistva socijalno-ekonomski problem, posao, neplaćeni krediti, žiranti, loša ocjena u školi, potvore, smrti, neuropsihijatar dr. Zaim Bilalbegović, kaže kako okolina uvijek veže samoubistvo uzrokovano vanjskim razlozima, jer nije prepoznala ili nije dijagnosticirala psihijatrijski poremećaj, pa socijalne razloge uzima kao osnov da je neko izvršio samoubistvo.
"Postoje samoubistva zbog vanjskih razloga, a to je socijalni momenat, ekonomija i pitanje morala. Međutim, kada je taj momenat djelovao kao psihijatrijski poremećaj to niko ne može ustanoviti", rekao je u razgovoru za Agenciju FENA dr. Bilalbegović.
Pojasnio je da kada god čovjek ima ekonomski i socijalni problem on traži da ga riješi, pa pokušaj samoubistva je upozorenje okolini da reagira i da pomogne tu osobu da nađe rješenje.
"Postoje samoubistva i zbog unutarnjih razloga, te što se medicine tiče, vjeruje se da je u pitanju transmiter serotonina koji padne ispod odgovarajuće količine i nametne čovjeku teške misli koje se stalno obnavljaju. To je najčešće kod depresija, onda čovjek nije u mogućnosti da se oslobodi misli koje se stalno obnavljaju, kao na filmu, i na koncu, kontrola ponašanja popusti pred stalnim nametanjem misli, kada umišlja da je 'kriv' i to je tzv. 'samoubistvo zbog unutrašnjih razloga'", pojašnjava dr. Bilalbegović.
Na pitanje da li je stvarnost zaista toliko teška da navodi na suicid, neuropshijitar Bilalbegović kaže kako stres izaziva psihijatrijski poremećaj, a svaki čovjek u teškoćama osjeća nemir, te je društvo dužno da sugerira rješenja.
"Uvijek postoji rješenje, pomoć društva, medicine, ali ako nema ovih mogućnosti pa se počelo reagirati tako da nam se više ne živi samoubistvo nije realno rješenje, nikada. Treba se obratiti zdravstvu koje će pomoći da smirimo psihu i dobijemo na vremenu u rješavanju problema. Lijek daje vrijeme, jer tada misao nije više toliko opterećujuća", kaže dr. Bilalbegović.
Naglašava da pokušaju samoubistva najčešće i psihički jače osobe mogu podleći, a "taj pokušaj je ustvari vapaj, traženje pomoći, to je pri svijesti, za razliku od samoubistva koje nije svjesno, namjerno i realno“.
Društvo mora iznaći rješenja, ponuditi više alternativa ljudima koji imaju socijalno-ekonomski problem, a iz razgovora s dr. Bilalbegovićem „samoubistva se dešavaju najvjerovatnije u situaciji kada se nije znalo naći rješenje, nije bilo alternative , te da je to djelovalo kao stres koji je tu osobu doveo u stanje reaktivne depresije, gdje razmišljanja više nisu realna, gdje se blokira svaka mogućnost iznalaženja rješenja“.
"Ako se takva osoba javi psihijatru i dobije pomoć privremeno u lijekovima nije očekivati da će izvršiti samoubistvo", kaže dr. Bilalbegović i dodaje da je šteta što društvo ne pridaje veći značaj pokušajima samoubistva jer je to vapaj za pomoć osobe koja je nesretna u braku, na radnom mjestu, u ljubavi, tu moramo tražiti pravi razlog za pomoć, jer se radi o pokušaju samoubistva koji nije usmjeren ka smrti, nego ka boljem životu.
Ukoliko se samoubistvo posmatra kao individualni čin, onda s obzirom na svakodnevne probleme s kojima se građani BiH susreću, i nije teško pronaći motiv za samoubistvo. Ali bol, očaj, beznađe potencijalnog samoubice društvo može ublažiti ako pokaže interes za takvu osobu, da ga sasluša, da preradi lošu misao u nešto plemenito i pozitivno te tako preoblikuje osjećanja koja mu prouzrokuju bol. Treba olovo pretvoriti u zlato, to je alhemija sreće.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
