Zemlja staraca
508

Bijela kuga u BiH: Ljudi odlaze iz države, a prirodni priraštaj nikad gori

A. B.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Bosnu i Hercegovinu su ekonomski i demografski stručnjaci nazvali zemljom staraca, a tome dodatno doprinosi i podatak da je u njoj u prošloj (2020.) godini zabilježen rekordan negativan prirodni priraštaj.

Prema dostupnim podacima na entitetskim agencijama za statistiku u Federaciji BiH je u prošloj godini rođeno 16.716 osoba, a preminulo 25.016 što je rezultiralo negativnim prirodnim priraštajem od 8.298.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, u ovom entitetu je u prošloj godini rođeno 8.494, dok je preminulo 16.589 osoba. Na ovom području je registrovan negativan prirodni priraštaj od 8.095. Sabirući negativne priraštaje u ova dva entiteta dolazi se do zaključka da je u BiH u 2020. godini negativan prirodni priraštaj bio 16.393, odnosno, za toliko je bio veći broj umrlih od rođenih.

Poredeći te podatke sa 2019. godinom, broj rođenih u BiH je manji za 1.630, a umrlih veći za 4.725.

To zapravo znači da je u 2019. godini u BiH rođeno 26.840, a umrlo 36.878 osoba. U 2020. godini broj umrlih je 41.603, a rođenih 25.210.

Trend negativnog prirodnog priraštaja se odražava na ekonomiju

Shodno navedenom, primjetno je da se trend u kojem je veći broj umrlih od rođenih nastavlja u BiH unazad nekoliko godina, a kako je za Klix.ba kazao Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar koji se i bavio navedenim podacima, ovakav trend se dešava u najvećoj mjeri zbog iseljavanja stanovništva.

"Taj podatak je najviše primjetan na broju rođenih beba u BiH i ako ih uporedite sa brojem djece koja se školuju i broj upisanih studenata primjetno je drastično smanjenje u posljednjih nekoliko godina. Smatram da će i sa demografskog aspekta situacija biti sve gora zbog strukture stanovništva koju trenutno imamo u našoj zemlji", kazao je Hadžić.

Posmatrajući ovu situaciju s ekonomskog aspekta već su evidentni problemi s obzirom na to da u BiH već postoji veliki broj penzionera, a kako je dodao Hadžić, negativnim prirodnim priraštajem i iseljavanjem, on će se samo povećavati.

"Dovest će se u pitanje održivost finansiranja fondova poput penzionog, sistema zdravstvenog osiguranja u narednim godinama kada bi pritisak mogao biti još značajniji, a pogotovo trenutno u kontekstu pandemije kada je zabilježena smanjena naplata poreskih prihoda", dodao je.

Za ovakvo stanje je dijelom kriva i loša ekonomska situacija, smatra Hadžić, jer se zbog nezaposlenosti i loše perspektive u našoj zemlji, bračni parovi sve manje odlučuju širiti porodicu.

"Dijelom je to i zbog stalne političke nestabilnosti koja je prisutna jer niko ne zna šta nas očekuje u budućnosti te u kojem smjeru politika može odvesti svakog pojedinca. Zbog toga, većina mladih koji bi i htjeli zasnovati porodicu idu van BiH upravo zbog boljih uslova koji se pružaju u inostranstvu kada je riječ o odgoju i školovanju djece. Ne želim špekulisati i navesti da je povećana smrtnost i zbog pandemije jer nije poznata struktura umrlih", naveo je.

BiH je od 2014. do 2019. godine ostala bez više od 1,3 miliona stanovnika

Kako je već navedeno, BiH stručnjaci već svrstavaju u zemlju staraca s obzirom na to da posljednji podaci govore da je u njoj blizu 700.000 penzionera i otprilike 468.000 učenika i studenata.

Demograf Stevo Pašalić nam je kazao da je negativan prirodni priraštaj značajno izražen još od 2007. godine konstantno te je sve veći.

"To se odmah odražava i na starost stanovništva, ali je vrlo važno istaći da je i očekivano trajanje života produženo što znači da je i populacija samim time starija. Tako dobijamo stariju radnu snagu koja u 21. vijeku nije prilagodljiva inovacijama i digitalizaciji kao mladi", pojasnio je Pašalić.

I Pašalić je mišljenja da je do ovakvih podataka dovelo iseljavanje stanovništva koje našu državu napušta iz ekonomskih razloga.

"Mi preko 80 posto stanovništva gubimo iseljavanjem u odnosu na negativan prirodni priraštaj. Računao sam da je od 1991. zaključno sa 2019. godinom, BiH izgubila više od 1.3 miliona stanovnika. Od tog broja prirodnim priraštajem, od 2014. do 2019., je 44.414 osoba, a ostali podaci se odnose na odlazak", poručio je Pašalić.