|

BiH za pola godine nije uspjela ispuniti nijedan od 14 prioritetnih zahtjeva EU

BiH za pola godine nije uspjela ispuniti nijedan od 14 prioritetnih zahtjeva EU
435
Er. M.
21.11.2019. u 18:25
55
komentara
435

dijeljenja
BiH za pola godine nije uspjela ispuniti nijedan od 14 prioritetnih zahtjeva EU Ilustracija: Shutterstock
Bosna i Hercegovina do danas nije ispunila nijedan od 14 ključnih prioriteta koji su uvjet za izdavanje preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.
Krajem maja 2019. godine centralnim vlastima naše zemlje dostavljeno je Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. U tom mišljenju precizno je navedeno 14 ključnih prioriteta koje bosanskohercegovački političari trebaju ispuniti da bi se izdala preporuka za otvaranje pregovora o pristupanju.

Uprkos tome što je prošlo pola godine od dana kada je zvanični Brisel dostavio bh. vlastima zahtjeve koje moraju ispuniti, institucije BiH do danas nisu sprovele ama baš nijednu reformu koja bi BiH približila izdavanju preporuke za otvaranje pregovora.

Javnost u BiH je na 14 ključnih prioriteta prije nekoliko dana podsjetio novi komesar EU za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji, koji je istakao da će kao evropski komesar insistirati na implementaciji 14 ključnih reformi koje je Evropska komisija iznijela u svom Mišljenju za BiH.

"BiH ne može postati kandidatkinja dok ove reforme ne budu isporučene, a ja ću se kao evropski komesar pobrinuti da oni dobiju sve što im je potrebno od nas da bi to i ostvarili", rekao je Varhelji.

Jedan od 14 uslova koji su postavljeni pred bh. političare je da osiguraju da se izbori sprovode u skladu s evropskim standardima, provedbom OSCE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, ali i da se osigurava transparentnost finansiranja političkih stranaka i održe izbori u Mostaru, ali i osigura jednakost i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Evropskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci).

Političke stranke SDA i HDZ BiH tek prošle sedmice započele su pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva. Lideri ovih stranaka optimistični su u pogledu postizanja konsenzusa u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH, međutim postavlja se pitanje na koji način je moguće postići kompromis između Dragana Čovića i Željka Komšića koji imaju dijametralno suprotne stavove o uređenju BiH.

Do danas nije omogućeno ni pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje niti je na bilo koji način poboljšan institucionalni okvir, uključujući i ustavni nivo. Političke stranke nisu se bavile ni zahtjevom za uvođenje klauzule koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih nivoa vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU, kao ni nezavisnošću pravosudnih institucija, a ni reformama Ustavnog suda BiH.

Na dnevnom redu brojnih sastanaka lidera političkih stranaka nikada nije bilo ni uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao ni uklanjanje prava veta u donošenju odluka.

Evropska komisija tražila je i da se unaprijedi funkcionisanje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s evropskim standardima. Ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša nedavno je u razgovoru za Klix.ba potvrdio da će sveobuhvatne izmjene Zakona o VSTV-u BiH biti u proceduri do kraja ove godine.

Jedan od uslova koji BiH nije ispunila jeste i demonstriranje napretka u uspostavljanju evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou, ali i depolitiziranje i restrukturiranje javnih preduzeća i osiguravanje transparentnosti privatizacijskih procesa.

Ove godine nije učinjeno ništa na poboljšanju zaštite i uključivanju ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s ciljem potpunog sprovođenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Iako Evropska komisija insistira da BiH dovrši bitne korake u reformi javne uprave u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe, situacija u BiH u potpunosti je suprotna.

Sva ova pitanja morat će se naći pred liderima vladajućih političkih stranaka nakon što uspiju napokon formirati Vijeće ministara BiH i omogućiti normalno funkcionisanje Parlamentarne skupštine BiH. SNSD ranije je najavio kako neće podržati neke od prioriteta koji su uslov za otvaranje pregovora o pristupanju, a EU do danas nije komentarisala takve stavove.
Prijavi grešku


Komentari (55)
Da biste mogli pisati komentare molimo da se prijavite ili registrujete...